Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj – memento nestaloj baštini

Odjel za arhitekturu Matice hrvatske poziva na predavanje Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj – memento nestaloj baštini, dr.sc. Zlatka Karača , u utorak 29. studenog 2016. u 18 sati, u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

Od stotinjak sinagoga koliko ih je tijekom povijesti nastalo na tlu Hrvatske – od skromnih adaptacija stambenih prostora za potrebe bogoslužja do monumentalnih novogradnji izrazite reprezentativnosti – danas postoji još samo devet objekata namjenski građenih za sinagogalnu funkciju (Varaždin, Koprivnica, Križevci, Daruvar, Bjelovar, Osijek, Sisak, Podravska Slatina), a tek jedna od tih zgrada služi izvornoj namjeni (ortodoksna sinagoga u Rijeci). Osobitu vrijednost imaju naše najstarije sinagoge u Splitu i Dubrovniku uređene u adaptiranim prostorima srednjovjekovnih kuća, koje su i danas u obrednoj funkciji, no najveći broj sinagogalnih gradnji nastao je tek poslije 1860, kada je Židovima carskim patentom dopušteno posjedovanje nekretnina. Stoga u stilskoj stratifikaciji arhitekture sinagoga dominiraju primjeri iz razdoblja historicizma te u nešto manjem broju secesije, art déco stiliizacije i moderne. Tipološki obrasci i likovni jezik naših sinagoga uglavnom su preuzeti od nešto ranije nastalih uzora sinagoga Beča, Budimpešte i drugih monarhijskih središta (s osobito utjecajnim realizacijama Ludwiga von Förstera). Razlike u uređenju interijera sinagoga proizlaze iz različitih tradicija sefardskih i aškenaskih zajednica, a postoje i razlike između ortodoksnoga i reformiranog ritusa u organizaciji i opremi sinagogalnih prostora. Posebna dionica predavanja bit će posvećena tragičnoj sudbini i nestanku naših sinagoga, uz moguće pristupe obnovi (npr. problem lokacije u zagrebačkoj Praškoj ulici).

 

Zlatko Karač (1961, Vukovar) diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je sada docent i prodekan za znanost. Bavi se urbanizmom, poviješću hrvatske arhitekture i zaštitom graditeljske baštine, osobito na osnovi planskih dokumenata. Član je Hrvatskog povjerenstva za suradnju s UNESCO-om. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, dobitnik je Državne nagrade za znanost (2012), znanstveni je savjetnik, glavni je urednik fakultetskoga znanstvenog časopisa Prostor. Afirmirao se kao istraživač naše sinagogalne baštine, suradnik je Center for Jewish Art, The Hebrew University of Jerusalem; pri Katedri za judaistiku Filozofskog fakulteta utemeljio je i vodi kolegij Židovi i arhitektura.

 

Utorak, 29. studenog 2016. u 18 sati Velika dvorana Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Veselimo se Vašem dolasku!

www.matica.hr