Komora odgovara na pitanja grupe članova na temu Dani arhitekata 3.0

Hrvatska komora arhitekata odgovorila je na pitanja dostavljena od grupe članova. Pitanja se odnose prvenstveno na teme i sadržaje programa Dana arhitekata 3.0 ali i na aktivnosti i ustroj Komore.

Očito je da brojna pitanja po svom sadržaju upućuju na jednaka ili slična stajališta većine članova, odnosno na ista stajališta koja zastupa i Komora arhitekata.

Pitanja i odgovori su sljedeći:

1.) Regenerativna arhitektura: Zajednički rad planera i projektanata svih struka na postizanju ciljeva održivog razvoja.

 Dakle, održivi i regenerativni pristup planiranju, projektiranju i građenju, a ne samo "greenwashing".

Održivi razvoj proteže se kroz centralne teme Dana arhitekata: 1. Dane arhitekata s temom BUDUĆNOST i 2. Dane arhitekata s temom OBLIKOVANJE OBRAZOVANJA.

Integralni pristup planiranju i projektiranju te suradnju svih struka HKA snažno propagira i kroz druge aktivnosti stručnog usavršavanja (BIM konferencije, BIM mini, stručno usavršavanje iz energetske učinkovitosti, ciklus predavanja Zagreb 21 i sl.).

Program Dana arhitekata 1.0 možete vidjeti na poveznici  http://dani1.arhitekti-hka.hr/  .

Program Dana arhitekata 2.0 možete vidjeti na poveznici http://dani2.arhitekti-hka.hr/  . 

Uz to, svake godine u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna, utorak je ZELENI DAN HKA, na kojem se obrađuju samo teme vezane uz održivi razvoj.

 

2.) Integrativno projektiranje: kultura i praksa suradnje investitora, korisnika prostora, projektanata i izvođača, kroz zajednički rad od početka do kraja projekta (od izrade programa do praćenja korištenja).

Odgovor je isti kao prethodni odgovor.

 

3.) Želim da se potakne povratak idejnog projekta i rješenja o uvjetima građenja!

Da, povratak idejnog projekta je želja i HKA i aktivno radimo na tome. No, idejni projekt postoji i sada i sastavni je dio zahtjeva za lokacijsku dozvolu temeljem Zakona o prostornom uređenju («Narodne novine» broj 153/15, 65/17 i 114/18 ). Vjerujemo da Vam je poznato da je vezano uz termin «opis i grafički prikaz» iz članka 81. Zakona o gradnji («Narodne novine» broj 153/13 i 20/17 ) HKA dala svoje stručno mišljenje koje možete vidjeti na poveznici https://www.arhitekti-hka.hr/hr/novosti/strucno-misljenje-hka-o-znacenju-pojma-graficki-prikaz-iz-clanka,3307.html. U stručnom mišljenju utvrdili smo:

Upravni odbor HKA, temeljem članka 19. stavak 5. Statuta HKA („Narodne novine“ broj 140/15 i 43/17), a u nedostatku jasnog i jednoznačnog zakonskog tumačenja termina grafičkog prikaza, te imajući u vidu praktičnu i uvriježenu stručnu i poslovnu praksu, daje slijedeće

 

STRUČNO MIŠLJENJE

Termin „grafički prikaz“ iz članka 81. stavak 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) potrebno tumačiti kao idejno rješenje, budući jedino takav skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata / takva razina razrade, osigurava uvid u to da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima i aktima prema kojima se utvrđuju posebni uvjeti gradnje, te da je isti usklađen s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode.

 

Vjerujemo također da Vam je poznato da je u e-savjetovanju o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji HKA dala slijedeću primjedbu kojom traži uvrštavanje termina «Idejno rješenje» umjesto «opis i grafički prikaz»:

Hrvatska komora arhitekata 14.03.2019 12:26

PRIJEDLOG: U cijelom članku riječi „opis i grafički prikaz“ zamijeniti s riječima „idejno rješenje“ u odgovarajućem rodu i padežu. Predlaže se izmjena stavaka 2., 3. i 4. i dodavanje stavka 5. na način da isti glase:

„(2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom ili ako idejno rješenje ne sadrži sve potrebne podatke iz stavka 4., upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant prilaže idejno rješenje koje sadrži podatke temeljem kojih se može utvrditi usklađenost zahvata s prostornim planom i koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.

(4) Idejno rješenje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova sadrži tekstualni i grafički dio kojim se daju sljedeći podaci:

1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine, zahvat u prostoru koji nije građenje i sl.)

2. lokacija zahvata u prostoru

3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.). Broj može biti definiran precizno ili kao raspon između minimalnog i maksimalnog

4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine, broj i vrsta etaža ako ih ima te visina odnosno dubina građevine). Navedeni podaci se prikazuju kao maksimalna površina odnosno volumen unutar kojeg se namjerava uklopiti građevina odnosno zahvat u daljnjoj razradi

5. planirani koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice koji može biti određen kao raspon između maksimalnog i minimalnog

6. način oblikovanja građevine ukoliko je uvjetovan prostornim planom ili posebnim propisima

7. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj geodetskoj podlozi na način da se nedvojbeno može utvrditi položaj u prostoru (odgovarajućim kotama u odnosu na postojeće međe ili druge nedvojbene točke u prostoru). Prikaz može biti i približan na način da se odredi površina unutar koje će se formirati građevna čestica odnosno odrediti obuhvat zahvata uz definiranje uvjeta prema kojima će se navedeno precizno odrediti u daljnjoj razradi

8. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru. Smještaj se određuje kao maksimalna površina unutar koje se namjerava smjestiti građevina i/ili obuhvat zahvata uz definiranje uvjeta prema kojima će se smještaj precizno odrediti u daljnjoj razradi. Smještaj se prikazuje grafički u odgovarajućem mjerilu na nivou skice iz koje će biti vidljiv položaj površine za smještaj građevine ili građevina u odnosu na sve međe građevinske čestice ili granice obuhvata zahvata.

9. uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina, potreban broj parkirališnih mjesta prema prostornom planu te način osiguranja potrebnog broja

10. način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osoba smanjene pokretljivosti ukoliko je potrebno prema posebnom propisu

11. potrebe za priključenjem građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu kao i prijedlog mjesta i načina priključenja odnosno način rješavanja potreba autonomnim sustavima ukoliko je to moguće prema odredbama prostornog plana

12. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

13. način ispunjavanja ostalih uvjeta iz prostornog plana od utjecaja na zahvat u prostoru

14. podaci potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja

15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (uklanjanje postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.)

16. idejne grafičke skice i/ili nacrte u odgovarajućem mjerilu (tlocrti, presjeci, pročelja i slično) kojima projektant daje okvirni prikaz građevine radi definiranja prethodno navedenih podataka, a izrađuje ga projektant odgovarajuće struke u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.

(5) Ukoliko se tijekom detaljnije razrade pokaže potreba odstupanja od idejnog rješenja, projektant može ponoviti zahtjev za posebne uvjete i uvjete priključenja ukoliko izmjene utječu na iste ili na uvjete propisane prostornim planom te se u tom slučaju ishode samo oni uvjeti na koje izmjene imaju utjecaj.“

OBRAZLOŽENJE

S obzirom da upravno tijelo, prema predloženoj odredbi članka 82., u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja provjerava i usklađenost zahvata s prostornim planom, postavlja se pitanje detaljnosti opisa zahvata. Kako projektant prilaže samo opis i grafički prikaz namjeravanog zahvata u prostoru, ukoliko oni nisu dovoljno razrađeni na temelju takvog manjkavog priloga upravno tijelo neće biti u mogućnosti točno utvrditi usklađenost zahvata s prostornim planom niti odrediti javnopravna tijela nadležna za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. Na to se nadovezuje problem kada zbog navedenog nedostatka upravno tijelo nije utvrdilo sve posebne uvjete koje uoči tek kasnije u postupku izdavanja građevinske dozvole. Iz predloženih odredbi je nejasno kako će upravno tijelo postupiti u takvom slučaju. Nastavno na navedene razloge, predlažemo izmjenu stavka 2., uvođenje idejnog rješenja i izmjenu stavaka 3. i 4. kako je gore navedeno. Ovakvom regulacijom bi se omogućila detaljnija provjera usklađenosti s prostornim planom uz neznatan trošak za investitora, dala bi im se određena pravna sigurnost i maksimalno smanjila potreba kasnijih ispravaka glavnog projekta što je obično povezano s velikim troškovima i gubitkom vremena za investitore i projektante. S druge strane, olakšao bi se rad i u upravnim tijelima jer bi im se na jednostavan način predočili podaci bitni za procjenuusklađenosti s planom što bi znatno olakšalo daljnju proceduru. Predloženim novim stavkom 5. regulira se slučaj izmjena u odnosu na idejno rješenje na koje su ishođeni posebni uvjeti.

 

Tema idejnog projekta i idejnog rješenja već je sadržana u Programu Dana arhitekata 3.0. U petak 5. travnja 2019. godine kolege iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja održati će niz predavanja s temom zakona, a nakon predavanja moći ćete predavačima i postavljati pitanja. Cjelokupni Program Dana arhitekata 3.0 možete vidjeti na poveznici  http://dani.arhitekti-hka.hr/.

 

4.) Ozakonjenje samogradnje u slučaju korištenja tradicionalnih ekoloških graditeljskih materijala i tehnika, za manje obiteljske kuće, u skladu s projektom kojim se oblikuje i kuća i interakcija kuće s okolicom.

Izvođač je po našim propisima pravna ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za obavljanje djelatnosti građenja. Projektiranje za vlastite potrebe moguće je temeljem članka 50. Zakona o gradnji.

 

5.) Pitanje javne nabave koja svojom sadasnom formom i dalje srozava struku.Zasto se ne mozemo ugledati na druge zemlje EU primjerice Njemacku koja ima uvjete u natjecajima da direktno diskvalificira najnizu i najvisu cijenu?Nesto slicno ima i susjedna Slovenija

Vaš navod o eliminiranju najniže i najviše cijene u postupcima javne nabave u Sloveniji i Njemačkoj  smo provjerili i utvrdili da nije točan. Prema našim saznanjima, postoji i presuda Europskog suda u kojem se ne dozvoljava u postupcima javne nabave u zemljama EU eliminiranje najniže i najviše cijene.

Upravo je ova tema već sadržana u Programu Dana arhitekata 3.0. Predavač iz Agencije za zaštitu tržišnog nadmetanja, gospodin Josip Čulić održati će u subotu, 6. travnja 2019. godine predavanje pod nazivom „Zabrana dogovora o cijenama“, a sudionici Dana arhitekata 3.0 moći će u vezi javne nabave i cijena postavljati pitanja predavaču.  

 

6.) Izrada službenog "master" troškovnika građevinskih i obrtničkih radova sa standardnim stavkama i opisima radova, uz godišnje ažuriranje cijena.

Priklanjam se ovoj stavci službenog , unificiranih troskovnika sa paketom “glavni” i paketom “izvedbeni” projekt sa standardnim stavkama i godišnjim ažuriranje cijena. U Njemačkoj takvi paketi postoje, možda bi se mogli implementirati

HKA je osnovala Povjerenstvo za izradu „Općih uvjeta građevinskih i obrtničkih radova“ . Opći uvjeti predstavljaju prvu fazu «master» troškovnika. 

 

7.) Izrada geoinfo sustava u kojem se klikom na česticu u građevinskom području može vidjeti sva pravila i uvjete koji vrijede za nju, a ako je riječ o postojećoj građevini, može se vidjeti i skinuti sve dozvole i arhivske nacrte.

Dio predavanja o informatičkim sustavima prostornog uređenja koje uključuje temu o kojoj govorite biti će obrađen u sklopu predavanja o zakonodavstvu na Danima arhitekata 3.0.

 

8.) Potvrda idejnog projekta prije svega

Pretpostavljamo da je u pitanju zabunom navedena riječ «potvrda» umjesto «povratak» idejnog projekta.

Odgovor je isti kao na pitanje broj 3.

 

9.) Definitvno da se usklađenost s planskom dokumentacijom utvrduje na razini idejnog projekta (upravi akt!) Da se uspostavi identični sustav procedura na razini države, a ne da svaka lokalna uprava ima svoje načine i metode.

Slažemo se. Usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom treba se provjeriti već u ranoj fazi. Odgovor je isti kao na pitanje broj 3.

 

10.) Otvorenije funkcioniranje Komore, laksi pristup clanovima u tijela Komore, zabrana rada u tijelima Komore za one koji su sankcionirani.

Slažemo se. U protekle gotovo 4 godine ovog saziva intenzivno smo radili na transparentnosti i otvorenosti rada Komore, vjerujemo da smo puno toga postigli vezano uz otvorenosti Komore prema članovima, što je i nadalje osnovni cilj. Sve svoe aktivnosti otvoreno komuniciramo putem web stranice, facebooka, direktnim slanjem glasila na e-mail adrese više od 3500 članova. Organizirali smo i Dan otvorenih vrata HKA. Na Danima arhitekata 2.0 organizirana je sesija predavanja s temom «Strukovno organiziranje arhitekata» nakon koje je uslijedio okrugli stol. Na Danima arhitekata 2.0 organizirali smo INFO PUNKT HKA, a isto će biti organizirano i tijekom Dana arhitekata 3.0.

Sukladno Statutu HKA («Narodne novine» broj 140/15 i 43/17 ) kojeg je donijela Skupština HKA nema posebnih uvjeta za pristup članova u tijela  HKA, dakle: ne može biti lakši pristup članovima nego što jeste jer jednostavno nema uvjeta! Samo se za jednu osobu, odnosno funkciju,  postavljanju određeni uvjeti, a to su uvjeti za predsjednika HKA.

Statut HKA propisuje:

IV. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA KOMORE

Članak 8.

Prava, dužnosti, obveze i odgovornosti članova Komore ostvaruju se sukladno odredbama Zakona, Statuta Komore, akata Komore i drugih zakonskih akata.

Članak 9.

Prava članova Komore su:

1. sudjelovati u postupku izbora, u skladu s odredbama Statuta i općeg akta,

2. biti birani, imenovani i/ili sudjelovati u radu tijela Komore, odbora, radnih skupina, povjerenstava, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina, voditelja i zamjenika voditelja za pojedina strukovna područja i sl.,

 

Predsjednik Komore

Članak 23.

(1) Predsjednika Komore imenuje i razrješava Skupština Komore, iz redova članova Skupštine Komore.

(2) Za predsjednika Komore može biti biran član Komore koji najmanje 5 (pet) godina kontinuirano sudjeluje u radu tijela Komore i koji je najmanje 10 (deset) godina član Komore.

(3) Prijedlog za izbor predsjednika Komore može dati:

– Upravni odbor Komore,

– najmanje jedna trećina članova Skupštine Komore,

(4) Član Skupštine može se i samostalno kandidirati za predsjednika Komore, u kojem slučaju njegova kandidatura mora biti podržana s pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 100 (sto) članova Komore.

 

Dakle, član Upravnog odbora ili član Skupštine HKA možete biti i ako imate 1 dan članstva u Komori.

Ove godine provode se izbori u HKA pa vas pozivamo da se kandidirate i sudjelujete u izborima, odnosno da iskoristite svoje pravo birati i biti

Tko se sve može odnosno ne može kandidirati za člana Tijela HKA utvrđeno je Pravilnikom o izborima Hrvatske komore arhitekata, koji možete vidjeti na poveznici:

https://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/pravilnici/pravilnik-o-izborima-hka/

 

11.) da ministarstvo sudjeluje sa ljudima iz struke, a ne iskljucivo sa krovnim udrugama,"(cak i bez njih donose zakone). Mi "terenci" bolje vidimo posljedice njihovih zamrsenih zakona, i bolje vidimo eventualne posljedice koje bi se desile nekom novom promjenom.

Ne slažemo se da uže vodstvo Komore, predsjednica i zamjenica predsjednice, koje najaktivnije sudjeluju u razgovorima i radnim tijelima Ministarstva nisu «terenci». Dapače, na sastancima vrlo često navodimo primjere iz prakse, i osobne prakse i prakse članova HKA  kojima argumentiramo stajalište HKA.

Što se tiče sudjelovanja udruga i pojedinačnih arhitekata u donošenju zakona, intenzivno ga potičemo i pohvaljujemo veliki odaziv kolegica i kolega na davanje primjedbi u tijeku nedavnih e-savjetovanja o Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji i Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.

 

12.)Borba protiv sveprisutnog dampinga uvođenjem minimalnih propisanih cijena

Odgovor je isti kao na pitanje broj 5. Kolegici ili kolegi koji je postavio pitanje sugeriramo da osobno postavi pitanje predavaču, dobiti će isti odgovor koji smo i mi dobili: temeljem Direktive o uslugama EU 2006/123/EZ nije moguće utvrđivati minimalnu cijenu, utvrđuje se samo vrijednost nabave.

 

13.)Uvođenje digitalnih potpisa na način da otvoreni ne naplaćeni projekt ne može otvoriti kod drugog ovl.arh. dok se ne zatvori stari predmet - to sve zapakirati pod priču želimo platiti poreze pa da vama olakšamo praćenje plaćanja, i ovako nam gledate i po tekućima već.

U najskorije vrijeme uvest će se digitalni potpisi ovlaštenih arhitekata i projektanata. O načinu primjene digitalnog potpisa i digitalnom potpisivanju projekata bit će održano predavanje na Danima arhitekata 3.0.

Financijski odnosi su predmet ugovora između investitora i projektanta nisu predmet upravnog postupka izdavanja lokacijske, građevinske ili uporabne dozvole. Kolegici ili kolegi sugeriramo da postavi pitanje predavačima na Danima arhitekata 3.0, no sigurni smo da će dobiti ovakav odgovor kako smo i mi odgovorili.

 

14.)Uvođenje projekta izvedenog stanja (kako ima Slovenija i Srbija) gdje se ucrta pravo stanje na terenu nakon gradnje.

Zaslugom HKA projekt izvedenog stanja je uveden, i to u članku 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15 i 118/18) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine.

 

15.)Pitanje idejnog, upravnog akta na razini idejnog, izvedbenog projekta i projektantskog nadzora.

Ekvivalent gradjevinarima u nadzoru i projektiranju malih objekata (ako su oni sa svojom edukacijom 1 predmeta 1 semestra unutar 3g predsiplomskog skolovanja dovoljno strucni za nadzor i projektiranje istih, ne vidim zasto nakon naseg 5g, sa 4 semestra statike i materijala ne mozemo i mi nadzirati gradjevinski dio)

Pitanje azurnosti birokracije

Placanje clanarine Komori prema njezinoj efikasnosti i sluhu za potrebe clanstva, transparentno djelovanje Komore uz promjene biranja vodstva Komore tako da se onemoguci stalni krug istih ljudi

Na dio pitanja već je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj 2. i broj 14.

Upućujemo da temeljem članka 53.  Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15 i 118/18), ovlašteni arhitekti mogu vršiti stručni nadzor nad radovima koje je ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje nije potrebna kontrola glavnog projekta . Mjerodavan članak glasi:

 

Stručni nadzor građenja

Članak 53.

(1) Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

(2) Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

(3) Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Vezano na dio pitanja o transparentnom radu HKA – odgovor je isti kao na pitanje broj 10.

Vezano na dio pitanja o promjenama vodstva, možemo samo ponovno citirati dio iz novogodišnje čestitke predsjednice HKA članovima u kome se govori upravo o potrebu uključivanja novih (mlađih) kolega u rad Komore : 

 

« Njegujmo i unapređujmo komorsko organiziranje, ne ugrožavajmo ga i ne destabilizirajmo. Ako su potrebne kadrovske promjene, provedimo ih, ali ne ugrožavajmo komorski sustav. Biti će nam onako u strukovnom organiziranju kako si sami uredimo. Nastavimo s daljnjom izgradnjom naše zajedničke Komore kao, činjenično se pokazalo, najstabilnijeg sustava organiziranja arhitekata u Hrvatskoj. Promjene i poboljšanja tog sustava u narednom periodu su nužni. Najučinkovitiji način promjene i poboljšanja sustava su svakako izbori za tijela Komore koji će se raspisati u 2019. godini. I moje je mišljenje da Komoru u narednom periodu treba reformirati, pokušala  sam to kao predsjednica proteklih godina, ali sam samo dijelom uspjela. Za provođenje unutarkomorskih reforni potrebni su i novi ljudi i nova energija. Mislim da se samo tako, kombiniranjem postojećih znanja i iskustva članova u komorskom radu te novih ideja, novih ljudi i nove energije može u slijedećem periodu unaprijediti rad Komore. 

I zato je u nastupajućoj 2019. godini važno slijedeće: izađite na izbore za Komoru, kandidirajte se, budite aktivni sudionik procesa i posla kojeg svi skupa trebamo obavljati za boljitak arhitektonske struke. Nitko drugi to neće učiniti umjesto nas, to moramo učiniti sami. Na predstojećim izborima kandidirajte i izaberite vaše predstavnike za koje smatrate da će najbolje raditi upravo za Vaše interese, za interese arhitektonske i urbanističke struke! »

 

16.)da u komori postoji pravna sluzba koja bi bila na usluzi svojim clanovima odredjenim uredovnim danima.S obzirom koliko clanarine placamo godisnje mislim da to ne bi trebao biti problem

U Komori postoji «pravna služba». V.d. Glavne tajnice na usluzi je članstvu i redovito odgovara na pisane i usmene upite koji su pravnog karaktera te je na raspolaganju za osobni kontakt kao i svi drugi djelatnici Tajništva.

Pravni savjetnik Komore odgovara na upite pisanim i usmenim putem, a na raspolaganju je svake druge srijede i u prostorijama HKA za direktni osobni kontakt. Npr. slijedeći termin kada je pravni savjetnik u Komori je srijeda, 10. travnja 2019.godine o d  11 do 13 sati.

Svi kontakti (telefoni i e-mail adrese) Komore nalaze se na webu Komore. 

 

17.)Komora je do sada izbjegavala sankcionirati projektante koji su izradili i ovjerili glavni projekt protivno propisima i prostornom planu. Takvo nepostupanje znatno šteti ugledu struke i pojačava percepciju u javnosti da su arhitekti plaćeni samo da iscrtavaju želje investitora. To bi trebala biti glavna tema jer je stanje alarmantno.

Naravno, vratiti izvedbeni.

Osim ovih tema, preporučila bih i pritisak na Komoru da postane aktivna (i dosadna) u prijedlozima Ministarstvu u svezi nejasnih propisa.

Nije točan navod da je Komora izbjegavala sankcionirati ovlaštene projektante. Činjenica je da postoje pravomoćne i nepravomoćne presude Stegovnog suda Komore i Višeg stegovnog suda Komore, Upravnog suda RH i Višeg upravnog suda RH. Da bi se pokrenuo stegovni postupak potrebna je obrazložena i argumentirana prijava ali je broj takvih prijava mali jer investitori i arhitekti izbjegavaju prijavljivati kolege za koje imaju saznanja da su počinili neko stegovno kažnjivo djelo. Tema nije na Programu Dana arhitekata 3.0 jer se o stegovnim i sudskim sporovima ne može javno govoriti dok su u tijeku, niti se temeljem GDPR-a mogu iznositi imena ili vrsta stegovne povrede za koju je ovlašteni arhitekt optužen.

Izvedbeni projekt je već definiran člankom 74. Zakona o gradnji, a na prijedlog izmjene članka kako je navedeno u e-savjetovanju, HKA je dala primjedbe. Primjedba je glasila:

Hrvatska komora arhitekata 14.03.2019 12:24

PRIJEDLOG: Dodaje se novi podstavak 2. koji glasi:

„2. za građenje građevina za koje je propisana kontrola projekta“. Zadržava se podstavak 2. koji postaje podstavak 3. i dodaje se novi podstavak 4 koji glasi: „4. ako su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o projektiranju“

Podstavak 3. postaje podstavak 5., odnosno, predlažemo da članak 74. Zakona o gradnji glasi:

Izvedbeni projekt

Članak 74.

(1) Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom.

(2) Izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.

(3) Izvedbeni projekt se izrađuje:

1. za građenje građevina 1. skupine

2. za građenje građevina za koje je propisana kontrola projekta

3. ako je to određeno glavnim projektom

4. ako su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o projektiranju

5. ako su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju.

OBRAZLOŽENJE

Izvedbeni projekt je nužan za gradnju. Glavni projekt nije dostatan i ne sadrži sve dijelove nužne za pravilnu izvedbu projektirane građevine. Glavni projekt nije i ne treba biti namijenjen za izvedbu. Dapače, opterećivanje glavnog projekta nepotrebnim dijelovima dovodi do povećanja obima glavnog projekta i znatno produžuje vrijeme potrebno za njegovu izradu. Potpuno je nepotrebno da glavni projekt sadrži npr. program kontrole i osiguranje kvalitete koji treba biti sastavni dio izvedbenog projekta jer sadrži detaljne „upute“ za izvođenje a što je nebitno za vođenje upravnog postupka ishođenja građevinske dozvole.

Nužno je propisati jasne kriterije kojima bi se jednoznačno definiralo koje se građevine mogu graditi temeljem glavnog projekta, a za koje građevine je obvezna izrada izvedbenog projekta.

Opće je poznato da se kvalitetno građenje može izvesti samo temeljem izvedbenog projekta, osim za manje i jednostavnije građevine, što temeljem pravila struke najbolje može procijeniti projektant kao stručna osoba. Građenje većine građevina bez izvedbenog projekta je protivno pravilima struke i tehnički neizvedivo bez niza improvizacija što u konačnici poskupljuje i produžava rokove građenja. Izmjenu stavka 3. predlažemo na način da svaki investitor koji to želi može naručiti izvedbeni projekt ne ulazeći u njegove razloge i način ugovaranja. Smatramo da će se na ovaj način održati još uvijek relativno visoka kvaliteta građenja u Republici Hrvatskoj i investitorima ukazati da je izvedbeni projekt u većini slučajeva nužan ako se ne želi da se izvedbeni detalji improviziraju na licu mjesta što vrlo negativno utječe na kvalitetu građenja. Navedena činjenica je bitan element rangiranja država na ljestvici „Doing Business“.

Sve građevine za koje je propisana kontrola projekta morale bi se graditi temeljem izvedbenog projekta budući da iste sadržavaju ili mogu sadržavati složene konstruktivne elemente (konzole preko 5 metara, velike raspone, specijalna temeljenja i dr:).

Dodatni problem predstavlja i primjena Zakona o javnoj nabavi za javne naručitelje ukoliko žele naknadno ugovoriti izradu izvedbenog projekta, a isto nisu planirali prilikom ugovaranja izrade glavnog projekta i nabave usluge ishođenja potrebnih posebnih uvjeta, uvjeta priključenja, potvrda te ishođenja akata kojim se dozvoljava gradnja.

Zakonom o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16.) predviđena je mogućnost korištenja pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje u slučajevima propisanim člancima 131. i 133. budući da ne postoji razumna i stručno utemeljena alternativa ili zamjena.

Stoga javnim naručiteljima naknadno ugovaranje projektantskih usluga, ukoliko iste nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom o izradi projektne dokumentacija, može provesti samo na način propisan člankom 133. Zakona o javnoj nabavi što u praksi stvara brojne probleme.

Vezano uz to da li je Komora aktivna i „dosadna“ u svojim prijedlozima Ministarstvu predlažemo da direktno na Danima arhitekata 3.0 pitate predstavnike Ministarstva. Znamo što će reći: Hrvatska komora arhitekata najaktivnija je u davanju primjedbi i borbi za prava članova!

 

18.) Smanjenje članarine na razumnu svotu koja odgovara našem siromaštvu. HKA je mogla neboder sagraditi koliko smo im novaca do sada dali. Gdje je taj novac nestao?

Novac nije nestao. Financijska izvješća redovito se podnose Skupštini HKA na usvajanje i možete ih vidjeti na webu HKA u izborniku «samo za članove». Uz to, cjelokupno poslovanje HKA predmet je revizorskog uvida u financijske izvještaje.

 

19.) Zanima me njihovo očitovanje o tome što rade da zaštite svoje članstvo i struku općenito. Nije mi jasno kako je uopće došlo do toga da rasoravljamo o i/ili.. jasno je da postoji lobiranje kolega iz komore građevinara, ali gdje je naša u cijeloj toj priči..

Odgovor je dan u nekoliko prethodnih odgovora.

20.) glavni kao obavezan za dozvolu a izvedbeni za gradiliste bez obzira na tipologiju i velicinu zgrade...tek onda mozemo poceti govoriti o detaljima...nas su u Veneciji na IUAVu ucili o velikanima suvremene arhitekture od Carla Scarpe pa nadalje koji su bili pravi mestri za detalje...bez detelja nema kvalitetne arhitekture...a tko ce ih platiti?...nitko, naravno ako nisu obavezni...danasnji glavni projekti vise lice na "elemente visokogradnje" sa gradevinskog fakulteta nego sto lice na arhitekturu...sramota je na sto se srozala jedna od najljepsih i jedna od najvaznijih djelatnosti koja je nekad zvala ARHITEKTURA...R.I.P.

Odgovor je isti kao na dio pitanja 17.

Da, zalažemo se za proširenje obaveze izrade  izvedbenog projekta. Na Danima arhitekata 3.0 možete postaviti pitanje predstavniima Ministarstva zašto ne dijele to mišljenje s nama, koji praktično primjenjujemo zakone i znamo zašto je neophodno na gradilištu imati izvedbeni projekt.   

 

21.) HKA i zaštita Standarda inženjerskih usluga (tehnički opseg projekta i cijena usluge) u JAVNOJ NABAVI; 2. HKA i komorski odbor za praćenje cijena izvođenja = pro bono pomoć članstvu prilikom budžetiranja investicije (prema cijenama u Hrvatskoj, statistici Porezne uprave i Ministarstva graditeljstva). Neka institucije rade svoj posao

Odgovor je isti kao na pitanje 5., 12. i 13.

22.) svakako, povecati broj gradjevinskih inspektora

Ukoliko je potrebno - da, slažemo se.

Međutim, stavljanjem u funkciju kompletnog e-sustava kako je to planirano od strane MGiPU, građevinska inspekcija će imati znatno poboljšane mogućnosti kontrole stanja u prostoru i uvid u kršenje propisa u području gradnje, te samim tim i mogućnost trenutne intervencije. Povećanje broja građevinskih inspektora ovisiti će prvenstveno o tome.

23.) HKA i EU projekti - nije li obaveza HKA lobirati kod JLS da stalno i neprekidno, u što većim količinama, naručuju projekte kako bi se iskoristilo tih 6- 8 milijardi E koji će ostati u budžetu EU ako ih ne budemo znali "povući" (a ne budemo jer nema projekata i javna uprava kasni s raspisima natječaja, a pogriješila je u "alociranjima" tj područjima u koja treba ulagati) ? ? ? ?

Da, to i radimo.

Podsjećamo da je na Danima arhitekata 1.0 bila tema Zakon o javnoj nabavi s posebnim osvrtom na javnu nabavu arhitektonskih usluga.

Na Danima arhitekata 3.0 biti će prezentirani i projekti koji su financirani sredstvima EU.

 

24.)Spranca glavnog projekta u digitalnom obliku - mislim da bi nam tekstualni dijelovi trebali svima biti jednaki i pojednostavljeni....

Da, slažemo se s prijedlogom jer smo to planirali kao jedan od zadataka u slijedećem periodu. Čekamo  da se izrade i donesu aktualne Izmjene i dopune Zakona o gradnji kako bi točno znali da li će u sadržaju Glavnog projekta doći do nekih izmjena.

 

25.)Službeni hodogram (flowchart) Ministarstva kojem se, umjesto onih pojedinačnih pitanja i odgovora na njihovom website-u, investitor može "obratiti" kad ga zanima što sa ovakvom kućom, što s onakvom, što ako nije isparcelirano, što ako je od prije 1968., što ako je nadozid, što ako je sjenica, što ako je promjena namjene... itd itd itd... i gdje se točno vide koraci koje treba poduzeti za neki željeni ishod (dozvola, legalizacija, prenamjena itd). Pa onda nema različitih tumačenja po općinama, lutanja i sivih zona

Da, slažemo se, upravo je jedan od e-postupaka odnosno e-Dozvola, isti postupak za sve građevine ili zahvate, što će biti tema predavanja na Danima arhitekata 3.0, pa  je moguće ovaj prijedlog iznijeti na okruglom stolu koji će biti organziran nakon predavanja.

 

26.)Tema bi mogla biti "neslužbeni cjenik" s "neslužbenom preporukom".

Na žalost, Komori se ne dozvoljava ni utvrđivanje «neslužbenog cjenika». Komora je donijela Pravilnik o standardu usluga kojeg možete vidjeti na poveznici https://www.arhitekti-hka.hr/hr/komora/akti-komore/pravilnici/pravilnik-o-standardu-usluga-arhitekata/,  a on-line kalkulator dostupan je na poveznici  . https://www.arhitekti-hka.hr/hr/kalkulator/

Ostali dio odgpvora identičan je kao odgovori na pitanja pod brojem 5., 12. i 13.

 

27.)Kako je propao urbanizam",podtema "Osnove urbanizma u planiranju investicije"

Da, slažemo se da je urbanizam kao djelatnost erodiran. Na Danima arhitekata 1.0 bila je tema Budućnost urbanih područja – znamo li što želimo?“ i „Uloga urbanista u novim urbanim politikama – osvrt na Strategije razvoja urbanih aglomeracija i sustav Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU)“. Na Danima arhitekata 3.0 centralna tema su JAVNI PROSTORI. Podsjećamo i na 3 tribine koje su krajem 2018. godine organizirane od strane PO Zagreb HKA s temama :

Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća - Veliki projekti Grada.

Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća – GRAD I PROMET

Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća – Novo doba ~Novi ljudi ~Nove ideje

 

28.)Uvesti sankcioniranje izvođaca koji rade bez nacrta- novogradnja,rekonstrukcija,adaptacija(cesto staticar da samo misljenje, a onda investitori "projektiraju" sami, nazalost cesto s posljedicama na sustanare).

Unificirani cjeninici, s definiranom minimalnom I maximalnom cijenom uslugom I zakonski definirati posljedice za krsenje istih. Bilo bi super kad odjele za graditeljstvo I urbanizam ne bi vodili pravnici vec osobe iz struke koje imaju prakse na terenu, a je da samo slijepo citaju odredbe planove koji su jos iz predproslog stoljeca I nemaju veze sa stvarnim stanjem na terenu I dobu u kojem zivimo.

 

Sankcije za izvođače propisane su člankom 167. Zakona o gradnji. Ukoliko imate saznanja da neki izvođač krši Zakon, dužni ste to prijaviti Građevinskoj inspekciji (sada Državnom inspektoratu).

Vezano uz cjenik, odgovor je isti kao na pitanja 5., 12. i 13.

Da, slažemo se da bi za cijeli postupak izdavanja  dozvola bilo kvalitetnije i brže da taj postupak vode arhitekti ili inženjeri s obaveznim prethodnim iskustvom iz prakse.

 

29.)TREBAJU LI (uopće) SLOBODNOJ I DEMOKRATSKOJ HRVATSKOJ:

URBANIZAM, ARHITEKTURA I ARHITEKTI? Ako da- zašto da; ako ne - zašto ne. To bi bilo dobro za jednu panel diskusiju koja bi se mogla prenositi na HRT1 onako odmah iza dnevnika

Naše je mišljenje: DA, prostorno i urbanističko planiranje nam je neophodno! HKA koristi svaku priliku da ukaže na to i smatramo da je iznimno važno stalno ukazivati na potrebu očuvanje vrsnoće gradnje i kvalitete izgrađenog prostora te da se na tim osnovama planira daljnji prostorni razvoj Hrvatske.

Na žalost, mediji su zainteresirani samo za pojedinačne (ekscesne) slučajeve ali ne i za cjelokupnu problematiku prostornog i urbanističkog planiranja.

 

30.)Trebalo bi projekte za dozvolu odvojiti od projekata za gradilište, zakonim propisati koji su projekti obvezni za gradnju (izvedbeni npr.), a za izdavanje građevinske smanjiti dokumentaciju. Ovako se smanjuju procedure i projekti za izdavanje dozvole a ne spominje se OBVEZA ostalih projekata za gradnju. Na taj način neće ni jedna struka izgubiti poslove a administracija će se ubrzati.


Da, slažemo se da treba odvojiti projekte za izdavanje građevinske dozvole od projekata zaizgradnju, bar u razini sadržaja. Nažalost, u prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona o gradnji to nije napravljeno.

 

31.)Tema: Komora

-Što je Komora arhitekata učinila za arhitekte?

-Tko je i zasto napisao monopolisticki Statut ?(vise retoricko pitanje)

- Demokratizacija Komore (za sada kao clanovi nemate npr mogucnost birati predsjednika Komore, vrte se isti ljudi desetljece,itd,itd)

Na dio pitanja odgovoreno je u prethodnim odgovorima.

Statut je donijela Skupština HKA, što joj je i zakonska obaveza.

Ne postoji zakonska mogućnost direktnog biranja predsjednika bilo koje komore. Kako se bira predsjednik Komore arhitekata i drugih inženjerskih komora utvrđeno je u članku 15. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju  («Narodne novine» broj 78/15 i  114/18). Članovi Komore direktno biraju članove Skupštine Komore. Primjenom delegatskog sustava, predsjednika Komore biraju članovi  Skupštine Komore. Isti postupak je i kod biranja predsjednika UHA: predsjednik UHA ne  bira se direktno, nego ga biraju delegati na Skupštini UHA.

Željka Jurković, dipl.ing.arh.

Predsjednica HKA