Primjedbe Hrvatske komore arhitekata na prijedlog Pravilnika o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje

Uz članak 1.

Ovim prijedlogom  Pravilnika predlagatelj diskriminira članove strukovnih komora vezano za određivanje stegovne mjere uređene Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18, 110/19), dok se za druge obveznike stručnog  usavršavanja ne propisuje nikakva mjera kao ni kazna. Tragom je to loše prakse prethodnog propisa istog predlagatelja, koji je uređivao obvezu stručnog usavršavanja, a za koju nije bila propisana mjera ili kazna, te time diskriminirao sve one koji su obvezu skupljanja bodova ispunili za razliku onih obveznika koji to nisu učinili. Vrijeme, trud, materijalna i financijska sredstva utrošena za provedbu stručnog usavršavanja utrošenih od strane obveznika, predlagatelj jednostranim činom nije sagledao pri stavljanju van snage prethodnog pravilnika pa tako ni kod donošenja ovog Pravilnika.

Predlaže se odredbama Pravilnika urediti mjeru radi neispunjenja obveze osoba koje nisu članovi strukovnih komora, koja će biti adekvatna novčanom iznosu navedenom u čl. 46 stavak (2) Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18, 110/19).

Ovim Pravilnikom nameću se dodatni troškovi poslodavcima, dodatno se opterećuje gospodarstvo, dodatno se opterećuju SVE osobe koje su položile stručni ispit te se dodatno opterećuju članovi komora koji su u mirovanju. Ovaj Pravilnik u suprotnosti je s proklamiranom javnom politikom Vlade o rasterećenju gospodarstva i poduzetnika.

Također ističemo da članovima komore u mirovanju miruju sva prava i obaveze, pa je neprihvatljivo da imaju za vrijeme mirovanja OBAVEZU stručnog usavršavanja.

Općenito, prijedlog Pravilnika nije usklađen s drugim važećim propisima RH, predlaže odredbe koje umjesto rasterećenja administriranja Komora i Ministarstva predlaže dodatno administriranje. Uz to, Pravilnik predlaže diskriminatorske odredbe prema različitim provoditeljima stručnog usavršavanja.

 

Uz članak 5  stavak 3

Komora se ovim Pravilnikom i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) zadužuje novim obvezama i poslovima  kao i trošku, te je diskriminirana u odnosu na druge organizatore koji će zatražiti odobrenje za svoj skup s neusporedivo manjim obvezama. Dodatne obaveze Komore su: dodatna administracija, vođenje evidencije, rashodi za programere i baze, stegovni postupci i drugo.

Ministarstvu se omogućuje nadzor nad nositeljima programa, ali nije propisan nadzor nad organizatorima iz stavka 3. ovog članka, što je također diskriminatorska odredba.  

Predlaže se izjednačiti uvjete na način da stručne skupove mogu organizirati samo nositelji programa stručnog usavršavanja, odnosno traži se brisanje stavka 3 budući sadrži diskriminatorne odredbe.

 

Uz članak 6 

Nejasno je radi li se o aplikaciji koju podacima pune nositelji programa odnosno Komore, a zove se Registar koji vodi Ministarstvo?U članku 2. predloženog Pravilnika pojam „Registar“ je Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu koje vodi Ministarstvo, koji sadrži i podatke o stručnom usavršavanju osoba koje su položile stručni ispit, a sukladno odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) potvrde, odnosno certifikati, dostavljaju se Komori koja vodi evidenciju. Ministarstvo je u ovom slučaju samo nositelj programskog rješenja za čiju točnost, cjelovitost i ažurnost onda odgovaraju pravne osobe organizatori skupova, ne Ministarstvo.

Predlaže se izmjena ovog članka s točnijom definicijom u odnosu na odgovornost vođenja Registra. Nejasan je i odnos zakonom propisane komorske Evidencije (vode ih komore) i Registra (kojeg vodi Ministarstvo).  

U Pravilniku nije navedeno na koji način obveznik stručnog usavršavanja ima uvid u Registar, kao i mogućnost provjere upisanih podataka u Registar vezano na stanje evidencije te ispravnost i pravovremenost upisa.

Uz članak 7.

Članak 7. u suprotnosti je s važećim propisima RH. Radi se o osobnim i poslovnim podacima, što podliježe Uredbi o  zaštiti podataka.

Ovim člankom Komori se nameće nova obveza i nova količina administracije, uvjetuje visina naknade, te se komore diskriminiraju u odnosu na obveze drugih nositelja programa.

Predlaže se riječi „uz naknadu koje ne prelazi troškove postupka“ zamijeniti riječima „uz naknadu o visini koje odluku donosi Komora“.

Uz članak 9

Nositelj programa (koji može, ali i ne mora biti Komora) ima obvezu registrirati stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar.

Nejasno je ako nositelj programa  (Komora ili netko drugi) registrira stručno usavršavanja u  Registar, čemu polaznik u skladu s čl. 58 stavak (3) Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) još mora dostaviti i Komori potvrdu.

Također, kada Komora upisuje podatke u registar, to je obaveza Komore da  vodi neki podatak po dvije osnove, u Registru sukladno ovom Pravilniku i evidenciji sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19). 

U Pravilniku nije navedeno na koji način obveznik stručnog usavršavanja ima uvid u Registar, kao i mogućnost provjere upisanih podataka u Registar vezano na stanje evidencije te ispravnost i pravovremenost upisa.

Komora može članu omogućiti pristup podacima o satima stručnog usavršavanja ako ima cjelovit uvid u stanje odnosno Registar, a to iz predloženog teksta nije razvidno.

Rok od 2 dana je prekratak za unos takvih podataka za Komore kojima je to samo dio poslova  i zadaća javnih ovlasti koje obavljaju.

Predlaže se da je rok za registraciju stručnog usavršavanja minimalno 10 a najviše 15 radnih dana.

Predlaže se omogućiti komorama cjelovit uvid u Registar ili omogućiti obveznicima pristup njihovim podacima putem lozinke.

 

Uz članak 10

Nositelji programa su dužni izdati potvrdu obvezniku, a organizatori  iz članka 5 stavak (3) ne?. Isto se odnosi na obveze iz članka 9.

Predlaže se ili izjednačavanje obveza ili brisanje u cijelosti stavka (3) članka 5, kako Pravilnik ne bi sadržavao diskriminatorske odredbe.

 

Uz članak 12.

Hrvatska komora arhitekata je Suglasnost na program dobila za razdoblje 2020.-2022. godina.

Izradom programa za 2021. godinu ponovo se nameće nova obveza kao i ponovna provedba postupka dobivanja suglasnosti. Nema razloga da izdane suglasnosti dobivene prije ovog Pravilnika ne važe do isteka razdoblja na koje su izdane.

Predlaže se izmjena članka tako da glasi: 

„Suglasnosti na program stručnog usavršavanja dobivene prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika važeće su do isteka razdoblja na koje su izdane.“

 

Predlažemo da se Pravilnikom regulira i stručno usavršavanja putem interneta, webinari ili live streaming ili sl. stručna usavršavanja primjerena digitalnom dobu.

Prikupljanjem primjedbi članova i iz vlastitog višegodišnjeg iskustva, smatramo da je Pravilnikom potrebno reguliranje stručnog usavršavanja putem interneta iz sljedećih razloga:

  • smanjeni troškovi polaznika i smanjeni troškovi poslodavaca, ukoliko se edukacija ne održava u mjestu boravka;  ovo se posebnoodnosi na dijelove RH u kojima se rijetko ili nikad ne održavaju usavršavanja a teme su često ograničene
  • dostupnost edukacije većem broju polaznika
  • mogućnost izbora termina i ponovna dostupnost gradiva
  • racionalno korištenje vremena

 

Tražimo da se u Pravilnik ugrade sljedeće odredbe:

Stručno usavršavanje može se provoditi i bez fizičke prisutnosti polaznika stručnog usavršavanja predavanju, radionici, tečaju, seminaru ili provjeri stečenih znanja, primjenom informatičkih tehnoloških rješenja, koji podrazumijevaju određene oblike kontroliranih uvjeta.

Pri provedbi stručnog usavršavanja primjenom informatičkih rješenja mora se osigurati jednaki ili  povoljniji stupanj:

-           prenošenja znanja polaznicima stručnog usavršavanja

-           sigurnosti podataka koji se razmjenjuju između provoditelja stručnog usavršavanja i       polaznika stručnog usavršavanja

-           utvrđivanja identiteta polaznika stručnog usavršavanja

-           onemogućavanja zlorabe primjene informatičkih rješenja, kakav je osiguran i  u slučaju fizičke prisutnosti polaznika stručnog usavršavanja nekom od sadržaja i oblika    stručnog usavršavanja.

Stručno usavršavanje on-line podrazumijevaju učenje uz pomoć računala, Interneta i ostalih tehničkih sredstava u minimalnom trajanju od 45 minuta – 1 akademski sat.

Stručno usavršavanje mora biti organizirano ili vrednovano u okviru programa stručnog usavršavanja nositelja programa.

Određeni oblik stručnog usavršavanja koji se održava ili je održan uživo može se audiovizualno snimiti i reproducirati na mrežnoj stranici nositelja programa  za potrebe stručnog usavršavanja.

O uvjetima audiovizualnog snimanja kao i o postotku sadržaja snimke kojeg je potrebno pregledati i načinu provjere znanja, odlučuje nositelj programa.

Određeni oblici stručnog usavršavanja on-line mogu sadržavati provjeru znanja putem pisanog testa.

Pod pisanim testom podrazumijeva se test prethodno odobren od nositelja i koji podrazumijeva određene oblike kontroliranih uvjeta.