Konferencija ARTUR 2018: Kulturni turizam

Pozivamo sve članove i zainteresirane na sedmu u nizu konferenciju

ARTUR – arhitektura i turizam

29. studenog 2018. godine u 17 sati u Zagrebu,
u prostorima DAZ-a.

Društvo arhitekata Zagreb organizira konferenciju ARTUR 2018 s temom KULTURNI TURIZAM koja povezuje projekte arhitekture s turizmom i arhitektonskim naslijeđem.

U vrijeme kada Hrvatska postaje više od destinacije za uživanje u moru i suncu, arhitektura i turizam vole se javno.
Pakiranje uzbudljivog, možda i spektakularnog proizvoda (zašto ne?) postaje skoro obveza lokalne zajednice kako bi privukla suvremenog turista.
U svemu tome nerijetko zgrada samu sebe promovira te je time cilj dostižniji…

GRAD KAO MUZEJ, ARHITEKTURA KAO ARTEFAKT STALNOG POSTAVA, TURISTI KAO INSTALACIJA POVREMENIH IZLOŽBI

Suvremeni turisti u suvremenom turizmu

Suvremeni turisti koji godišnji odmor planiraju mjesecima, a da bi ga na istom mjestu proveli nekoliko tjedana dio su prošlosti koji nestaje
ili je u najvećoj mjeri već izgubljen kao dio povijesti.
Suvremeni turisti u suvremenom turizmu planiraju brzo i impulzivno, dolaze ciljano i umjesto dugog i pasivnog boravka, oni svoj turistički posjet opisuju
kao aktivan i intenzivan odmor koji vremenski kratko traje. No, turisti traže mnoge i silovite impresije, fascinantnu scenografiju i sebe u središtu svakog događanja.
Turisti više ne šalju razglednice, ne kupuju plakate ili turističke vodiče, oni koriste svoje mobilne telefone i na njima digitalne kamere,
a sve kako bi sebe kao glavnog glumca prezentirali u nekom od suvremenih novih medijskih svjetova,
objavili na društvenim mrežama ili možda, ponekad, poneko, na stranicama i nekog internet portala.

Za takav turizam kultura predstavlja snažan inicijalni impuls, deklarativni motiv za silovitu odluku, često ishodište plana dolaska za jednu specifičnu grupu ljudi,
no često i samo opravdanje za mnoge. U takvim slučajevima kultura rijetko predstavlja pomno pripremane godišnje programe koncerata i predstava,
već najčešće za te ljude biva opisana i materijalizirana upravo preko posjeta muzejskim institucijama.

U suvremenom svijetu kulturni narativ je priča koju sada najčešće oblikuju promidžbeni alati i akcije i gdje je razlog za turistički obilazak gotovo voajerska slutnja
direktnog „reality“ sudjelovanja u marketinški oblikovanoj atrakciji.
U takvom je svijetu poticaj za posjet bilo kojeg mjesta kod suvremenog turista bljesak, ideja koja zahtjeva impulse u mijeni, nalik na muzički ili propagandni video uradak,
pa zato vrlo često, i kultura i njene institucije, trebaju biti senzacije koje takve bljeskove stvaraju i hrane, trebaju pružiti instant doživljaj koji se upija bez meditacije i kontemplacije,
koji traje onoliko koliko i ubrzani korak kroz prostore koje marketinški obrađuje pojedinačna kampanja.


Grad kao muzej na otvorenom i arhitektura kao njegov stalni postav

U takvom svijetu suvremenog, impresijama gonjenog i za doživljaj i pamćenje bljeskajućeg turizma,
arhitektura i sama postaje artefakt, a turisti, krećući se kroz grad, promatraju stalni muzejski postav domorodačkog života.

Muzej i ideja suvremenog turizma

U takvom je svijetu prostorni sklop muzeja, kao mjesta kontemplativnog boravka, tek arhaični odziv ideje gdje muzejski prostor osigurava čuvanje vrijednih artefakata.
Muzej kao prostor i struktura koja bi pomogla prezentirati i objasniti povijesno utemeljeni narativ, na mjestu gdje ga svatko sam za sebe treba osvijestiti.
Na mjestu gdje vrijedne priče tek točkasto ilustriraju pojedinačni artefakti.
U takvom prostoru senzacija često treba biti minimalna, a sve fokusirano na izloženu vrijednost.
To ne bi trebao biti prostor bljeska i raskošne scenografije, već prostor za sugestivno introspektivno promišljanje.

No današnja turistička stvarnost treba muzej i njegov prostor kao mjesto koje treba pružiti poticajni bljesak, navalu oduševljenja i ugode,
kao i opravdanje impulzivne reakcije pripreme za put, nakon vizualnih ili drugih marketinških sugestivnih akcija.
U takvom okruženju kontemplativna sredina koja zahtijeva mir i koncentraciju, koja traži uranjanje u misli tijekom promatranja izloženih artefakata,
pred suvremenim turistima ne predstavljaju sredinu i okruženje primjereno inicijalnom impulsu turističkog dolaska.

U suvremenom svijetu prepunom suvremenih turista suvremeni muzej mjesto je koje pruža atrakciju i osigurava senzaciju,
te biva scenografija kratkom posjetu užurbanog gosta.
Muzej treba, da bi bio posjećen, senzacijom privući posjetitelje, osigurati mu zabavu prilikom posjeta,
zadovoljiti njegove trenutne potrebe i osigurati atraktivnu scenografiju za vizualnu razglednicu sa turistom kao glavnim glumcem u predmetnoj priči,
a koju on očekuje uputiti u digitalni svijet.

Arhitektura za suvremeni muzej i suvremenog turista

Arhitektura koja treba omogućiti suvremeni muzej ne bi trebala biti mjesto plača i naricanja nad vremenom kad su se u njemu provodili sati i dani u tihoj kontemplaciji. 
Arhitektura koja treba omogućiti suvremeni muzej je arhitektura koja stvara mjesto koje treba za suvremenog turista podržava njegov užurbani i egocentrični let kroz svoje prostore,
ali tako da i tim lebdećim i letećim, ubrzanima i na senzacije naviknutim i pripremljenim turistima, daje mogućnost uvida u najvrijednije i najznačajnije elemente blaga što ga čuva,
pa makar kao katarzičnu kontemplaciju u dalekoj budućnosti, nad slikama što ih mahnito skupljaju na svojim mobilnim uređajima nakon mnogo godina bjesomučne jurnjave.

Da li je arhitektura sadržaj, atraktivna predstava  ili tek nužna forma za pulsirajuće izmjene voajerskih senzacija suvremenih nomada?

Zagreb, 10.11.2018.

doc. dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Sudjelovanje na konferenciji vrednuje se s tri sata u Programu stručnog usavršavanja HKA-a iz područja

A REGULATIVA I EDUKACIJA 2 sata
A1.7 Zaštita i očuvanje kulturnih dobara, prorode i okoliša
C GRAĐENJE, ODRŽIVA GRADNJA I KONTEKST
C1.3 Arhitektura za turizam

Sudjelovanje na konferenciji je slobodno i nije potrebna prijava.