Pravilnik o stegovnom postupanju HKA

 
 

Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15) i članka 13. stavka 4. Statuta Hrvatske komore arhitekata („Narodne novine“ broj 140/15), Skupština Hrvatske komore arhitekata na svojoj 2. sjednici održanoj 18. prosinca 2015. godine donijela je

PRAVILNIK O STEGOVNOM POSTUPANJU HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se stegovna djela, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred stegovnim sudom, uvjeti odgovornosti, stegovne mjere te ostala pitanja vezana za rad stegovnih tijela Hrvatske komore arhitekata (u daljnjem tekstu: Komora).

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i na ženski rod.

Članak 2.

(1) Stegovna tijela Komore su u svom radu nezavisna i samostalna u odlučivanju.

(2) Stegovna tijela Komore mogu za procesna pitanja stegovnog postupka angažirati diplomiranog pravnika s položenim pravosudnim ispitom, ovlaštenog za pružanje pravne pomoći, u svojstvu konzultanta stegovnih tijela, bez posebnih ovlasti u stegovnom postupku.

(3) Konzultant stegovnih tijela iz stavka 2. ovog članka može diktirati zapisnik, čitati odluke suda, odnosno vijeća, postavljati i formulirati pitanja, utvrđivati uvjete za održavanje rasprave, upućivati suca odnosno predsjednika vijeća na vođenje rasprave, a sve po nalogu i uz suglasnost suca odnosno predsjednika vijeća.

II. STEGOVNA ODGOVORNOST

Stegovna djela

Članak 3.

(1) Ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni krajobrazni arhitekti, ovlašteni voditelji građenja arhitektonske struke, ovlašteni voditelji građenja krajobrazne struke, ovlašteni voditelji radova arhitektonske struke, ovlašteni voditelji radova krajobrazne struke te strana osoba s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koji obavljaju poslove profesije arhitektonske struke u svojstvu odgovorne osobe (u daljnjem tekstu: član Komore) odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda pred stegovnim tijelima Komore.

(2) U stegovnim predmetima protiv članova Komore u prvom stupnju odlučuje Stegovni sud Komore, a u drugom stupnju Viši stegovni sud Komore.

Teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore

Članak 4.

Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda člana Komore i povreda načela i pravila utvrđenih Statutom i Kodeksom strukovne etike Komore, koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena, i to:

  1. ako ishodi upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, Imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, Imenik ovlaštenih voditelja građenja, Imenik ovlaštenih voditelja radova i/ili Imenik stranih ovlaštenih osoba koje su njezini članovi na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta za koje je naknadno utvrđeno da su nezakoniti ili su nezakonito pribavljeni,
  2. ako počini kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje,
  3. ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u pružanju stručne usluge posreduje kod određenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima,
  4. ako dobivanje poslova uvjetuje pogodnostima, poslovnim ili administrativnim, suglasnostima ili administrativnim aktima, poslovnim ili privatnim aranžmanima, bilo da to čini osobno ili preko posrednika,
  5. ako primi, traži ili nudi proviziju,
  6. ako neovlašteno koristi službene podatke u osobne svrhe,
  7. ako traži, pribavlja, preuzima ili poslove ugovara protivno odredbama Kodeksa strukovne etike Komore,
  8. ako obavlja poslove koji su prema Kodeksu strukovne etike Komore nespojivi s djelatnošću prostornog uređenja i gradnje,
  9. ako kao odgovorni voditelj izrađuje nacrte prijedloga prostornih planova i izvješća o stanju u prostoru i druge stručne poslove prostornog uređenja protivno propisima koji uređuju poslove i djelatnosti prostornog uređenja,
  10. ako izrađuje projekte i/ili provodi stručni nadzor i/ili projektantski nadzor protivno zakonima i propisima koji uređuju poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje,
  11. ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana i izvješća o stanju u prostoru te druge stručne poslove prostornog uređenje odnosno izradi projekt i/ili provodi stručni i/ili projektantski nadzor za poslove i usluge vrijednosti preko 50.000,00 kn, protivno Pravilniku o standardu usluga arhitekata koji definira sadržaj usluge i izračun norma sati za rad člana Komore,
  12. ako potpisuje projekte ili bilo koji drugi zakonom predviđeni dokument, koji potpisnik nije sam izradio ili njegova izrada nije bila pod izravnim nadzorom, upravljanjem i nadležnošću potpisnika, ili je izrađen od neovlaštene osobe,
  13. ako kao sudionik natječaja postupa suprotno članku 11. stavak (2) i (3) ili ako kao član ocjenjivačkog suda postupa suprotno članku 17. stavak (2) Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza („Narodne novine“ broj 85/14),
  14. ako ne poštuje autorska prava,
  15. ako u slučaju preuzimanja projekta, nastavka projektiranja odnosno izrade izmjena i/ili dopuna projekta ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,
  16. ako u slučaju izrade projekta rekonstrukcije i/ili projekta za zahvate i radove na postojećim građevinama koji se temeljem zakona i drugih propisa mogu graditi odnosno izvoditi bez odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava gradnja, ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,
  17. ako za vrijeme privremenog ili trajnog gubitka prava obavljanja djelatnosti obavlja strukovne zadatke ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog krajobraznog arhitekta, ovlaštenog voditelja građenja arhitektonske struke, ovlaštenog voditelja građenja krajobrazne struke, ovlaštenog voditelja radova arhitektonske struke, ovlaštenog voditelja radova krajobrazne struke,
  18. ako za vrijeme mirovanja članstva u Komori ne poštuje obaveze koje proizlaze iz mirovanja članstva u Komori,
  19. ako ne vrati pečat i iskaznicu kada je to propisano,
  20. ako koristi pečat koji je Komora oglasila nevažećim ili ako koristi lažan pečat, ili ako izradi ili nabavi radi upotrebe lažni pečat, ili preinači pravi pečat s ciljem da ga upotrijebi kao pravi,
  21. ako ne ispunjava materijalne obveze prema Komori, odnosno ne plaća članarinu i ostale naknade utvrđene Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća,
  22. ako krši obvezu profesionalnog osiguranja, odnosno ne plaća naknadu za profesionalno osiguranje Komori,
  23. ako teže povrijedi svoje dužnosti u obavljanju funkcije u tijelima Komore i ostalim tijelima u kojima je biran, odnosno imenovan,
  24. ako se na pismeni poziv stegovnog tužitelja ne očituje u propisanom roku,
  25. ako ometa i onemogućava provođenje nadzora nad radom,
  26. ako zlorabi mogućnost odgode nadzora nad radom,
  27. ako aktivno ili pasivno odbije sudjelovati u provođenju nadzora nad radom.

Lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore

Članak 5.

Lakša povreda dužnosti i ugleda člana Komore je narušavanje dužnosti i ugleda i povreda Kodeksa strukovne etike Komore koja je manjeg značaja, i to:

  1. ako nesavjesno obavlja poslove i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje ili nestručno savjetuje i zastupa investitora,
  2. ako sudjeluje u reklamiranju proizvoda i usluga ili ako svoju djelatnost oglašava protivno Kodeksu strukovne etike Komore,
  3. ako protivno zakonu i Statutu Komore rabi strukovni naziv ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, ovlašteni krajobrazni arhitekti, ovlašteni voditelj građenja arhitektonske struke, ovlašteni voditelj građenja krajobrazne struke, ovlašteni voditelj radova arhitektonske struke, ovlašteni voditelj radova krajobrazne struke,
  4. ako preseli ured i ako u roku, protivno odredbama Statuta Komore, ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena samostalnog ureda,
  5. ako u roku ne obavijesti Komoru o promjenama nastalim tijekom obavljanja djelatnosti,
  6. ako povrijedi odredbe zakona, Statuta Komore ili Kodeksa strukovne etike Komore u dijelu koji se odnosi na rad zajedničkog ureda,
  7. ako neovlašteno koristi znak Komore,
  8. ako se ne pridržava izgleda i veličine natpisne ploče samostalnog ureda,
  9. ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja samostalnog ureda,
  10. ako investitoru, na štetu drugoga člana Komore, prikazuje greške ili predlaže izmjene u projektu,
  11. ako izradi nacrt prijedloga prostornog plana i izvješća u stanju u prostoru te druge stručne poslove prostornog uređenja odnosno izradi projekt i/ili provodi stručni i/ili projektantski nadzor za poslove i usluge vrijednosti do 50.000,00 kn, protivno Pravilniku o standardu usluga arhitekata koji definira sadržaj usluge i izračun norma sati za rad člana Komore.

Stegovne mjere

Članak 6.

(1) Za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda člana Komore određuju se stegovne mjere propisane Zakonom i Statutom Komore.

(2) U slučaju izricanja stegovne mjere zabrane obavljanja poslova nadležno tijelo Komore će po službenoj dužnosti izvijestiti Tajništvo Komore te naložiti upisivanje iste u odgovarajući imenik i/ili imenike Komore.

(3) Član Komore kojem je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova dužan je u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke kojom je takva mjera izrečena vratiti pečat/pečate i iskaznicu/iskaznice.

(4) Ukoliko član Komore kojem je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova po pravomoćnosti odluke ne dostavi u komoru pečat i iskaznicu, isti će mu se proglasiti nevažećim.

III. STEGOVNI TUŽITELJ

Članak 7.

(1) Stegovni tužitelj je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje pokreće stegovni postupak, po službenoj dužnosti ili na temelju prijave, provodi izvide, podiže optužnicu te zastupa optužnicu pred Stegovnim sudom Komore.

(2) Stegovni tužitelj ima četiri zamjenika.

Izuzeće

Članak 8.

(1) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja ne može sudjelovati u postupku:

- ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se obrađuje,

- ako je s prijavljenim ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici ili u krvnom srodstvu,

- ako je u predmetu koji obrađuje sam prijavljen,

- ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,

- ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja može zatražiti vlastito izuzeće:

- ako su on i prijavljeni zaposleni u istoj pravnoj osobi,

- zbog drugih opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad stegovnog tužitelja odnosno zamjenika stegovnog tužitelja u tom postupku.

(3) Kada stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja sazna za bilo koji razlog za svoje izuzeće, mora bez odlaganja prestati s radom u pojedinom predmetu i o tome bez odlaganja obavijestiti predsjednika Komore odnosno stegovnog tužitelja.

(4) O zahtjevu za izuzeće zamjenika stegovnog tužitelja odlučuje stegovni tužitelj i to rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. O izuzeću stegovnog tužitelja odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega žalba nije dopuštena.

V. POKRETANJE STEGOVNOG POSTUPKA

Članak 9.

(1) Stegovni postupak protiv člana Komore pokreće stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja po službenoj dužnosti ili na temelju stegovne prijave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je prijavitelj ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva ili upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja, stegovni postupak pokreće se bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem.

Članak 10.

(1) Nakon zaprimanja stegovne prijave stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja će ju, i bez dostavljanja prijavljenome na očitovanje, odbaciti ako je:

- iz njenog sadržaja nemoguće utvrditi postojanje osnovane sumnje za djelo koje se članu Komore stavlja na teret,

- nerazumljiva,

- nepotpisana,

- neobrazložena,

- nerazvidno odnosi li se na lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,

- ne odnosi se na člana Komore ili mu je članstvo u mirovanju.

(2) U slučaju iz stavka 1. alineja 3. i 4. ovog članka, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja može pokrenuti stegovni postupak, ako iz stegovne prijave proizlazi osnovana sumnja o počinjenju teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore.

(3) Obavijest kojom se odbacuje stegovna prijava, koja mora biti obrazložena, dostavit će se njezinu podnositelju, ako je to moguće i prijavljenom članu Komore, zajedno sa stegovnom prijavom.

(4) Protiv obrazložene obavijesti nije dopušten pravni lijek, niti je moguće preuzeti stegovni progon pred tijelima Komore.

Članak 11.

(1) Ako stegovni tužitelj stegovnu prijavu ne odbaci, pokrenut će stegovni postupak dostavljanjem stegovne prijave sa svim prilozima prijavljenome s pozivom da se na prijavu pismeno očituje u roku od 15 dana, uz upozorenje da u slučaju neočitovanja u rečenom roku čini težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 5. ovog Pravilnika.

(2) Ako se ukaže potreba za dodatnim obrazloženjem prijave stegovni tužitelj će pozvati prijavitelja da prijavu dodatno obrazloži u roku ne kraćem od 15 dana, s upozorenjem ukoliko se ne očituje i/ili dostavi dopunu prijave da će se ista odbaciti obrazloženom obaviješću.

(3) Stegovni tužitelj je ovlašten, ako to ocijeni potrebnim, poduzimati i druge radnje kako bi utvrdilo činjenice od značaja za donošenje odluke, osobito zahtijevati dostavljanje dokumentacije od trećih osoba i tijela s javnim ovlastima.

Članak 12.

(1) Nakon što stegovni tužitelj provede radnje opisane u članku 11. Pravilnika, odbacit će stegovnu prijavu obrazloženom obaviješću, ako:

- utvrdi da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje da je prijavljeni počinio lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore,

- postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili stegovni progon, a osobito ako je nastupila zastara stegovnog postupanja ili je već ranije odlučeno o istoj stvari.

(2) Obrazložena obavijest iz stavka 1. ovoga članka, dostavit će se podnositelju stegovne prijave i prijavljenom članu Komore, zajedno sa stegovnom prijavom.

(3) Protiv obrazložene obavijesti nije dopušten pravni lijek, niti je moguće preuzeti stegovni postupak pred tijelima Komore.

Članak 13.

(1) Ako stegovni tužitelj nakon što provede potrebne radnje i utvrdi da postoji osnovana sumnja da je član Komore počinio lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore podiže optužnicu.

(2) Optužnica iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

  1. ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima i redni broj upisa u imenik i/ili imenike Komore,
  2. opis djela iz kojih proistječu obilježja lakše i teže povrede dužnosti i ugleda, vrijeme i mjesto počinjenja djela te ostale okolnosti potrebne da se djelo što točnije odredi,
  3. naziv povrede dužnosti, uz navođenje odredbi zakona, Statuta i Kodeksa strukovne etike Komore koje se na prijedlog stegovnog tužitelja imaju primijeniti,
  4. obrazloženje u kojem će se opisati stanje stvari,
  5. naznaku suda pred kojim će se održati stegovna rasprava,
  6. prijedlog s dokazima koje treba izvesti na stegovnoj raspravi, uz naznaku imena svjedoka i vještaka, spisa koji treba pročitati i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica,
  7. prijedlog da se okrivljeni proglasi krivim i osudi po Zakonu.

(4) Optužnica se dostavlja Stegovnom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i branitelja te jedan primjerak za Stegovni sud.

(5) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja zastupa optužnicu u svim fazama postupka do donošenja presude.

(6) Ako je stegovni postupak, bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem Komore, pokrenulo ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva ili upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja, optužnicu u svim fazama postupka do donošenja presude zastupa ovlašteni predstavnik ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva ili upravnog tijela velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležnog za upravne poslove graditeljstva ili prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: ovlašteni predstavnik).

VI. STEGOVNI POSTUPAK POVODOM STEGOVNOG NALOGA

Stegovno djelo neizvršavanja materijalnih obveza prema Komori

Članak 14.

Za težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika, a koji prelazi ukupni godišnji iznos članarine, provodi se postupak sukladno odredbama ovog poglavlja.

Uvjetna osuda

Članak 15.

(1) Uvjetnom osudom određuje se da se stegovna mjera iz prethodnog članka na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti ako počinitelj u vremenu provjeravanja ne počini novo stegovno djelo i ispuni određene mu obveze.

(2) Predsjednik Stegovnog suda može počinitelju koji je osuđen na stegovnu mjeru prestanka članstva u Komori zbog počinjenja teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika izreći stegovnu mjeru koja se neće izvršiti ukoliko počinitelj u roku koji ne može biti dulji od 60 dana podmiri sve materijalne obveze prema Komori radi kojih je i pokrenut stegovni postupak kao i trošak stegovnog postupka.

Zahtjev za izdavanje stegovnog naloga

Članak 16.

(1) Zbog teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika u iznosu koji prelazi ukupni godišnji iznos članarine u Komori, za koju je stegovni tužitelj saznao na temelju vjerodostojnog dokaza, stegovni tužitelj može u optužnici zatražiti od predsjednika stegovnog suda izdavanje stegovnog naloga.

(2) Pod vjerodostojnim dokazom iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se izvod iz kartice člana koju izdaje Tajništvo Komore.

(3) Tajništvo Komore dužno je stegovnom tužitelju na njegov zahtjev dostaviti izvod iz kartice člana.

Članak 17.

(1) Optužnica kojom stegovni tužitelj traži izdavanje stegovnog naloga sadrži:

  1. ime i prezime okrivljenika s osobnim podacima i redni broj upisa u imenik i/ili imenike Komore,
  2. opis djela iz kojeg proistječu obilježja teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika,
  3. naziv stegovnog djela teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 4. stavka 1. točke 21. (neispunjavanja materijalnih obveza prema Komori, odnosno neplaćanja članarine i ostalih naknada utvrđenih Statutom i drugim aktima Komore u roku dospijeća) ovog Pravilnika,
  4. vjerodostojni dokaz na kojem se temelji optužnica,
  5. kazna koja se izriče,
  6. obrazloženje u kojem će se opisati stanje stvari.

(2) U optužnici kojom traži izdavanje stegovnog naloga, stegovni tužitelj može tražiti izricanje uvjetne osude kojom se određuje da se predložena kazna neće izvršiti ako okrivljenik u ostavljenom roku, koji ne može biti duži od 60 dana, ispuni sve nepodmirene materijalne obveze prema Komori, zbog kojih je podignuta optužnica, uključujući i trošak stegovnog postupka.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje stegovnog naloga

Članak 18.

(1) O optužnici kojom se traži izdavanje stegovnog naloga odlučuje izvanraspravno predsjednik Stegovnog suda.

(2) Ukoliko optužnica kojom se traži izdavanje stegovnog naloga sadrži sve podatke iz članka 17. ovog Pravilnika, predsjednik stegovnog suda će presudom izdati stegovni nalog.

(3) Presuda kojom se izdaje stegovni nalog donosi se stavljanjem odgovarajuće potvrde o izdanom stegovnom nalogu na primjerku optužnice. Stegovni nalog mora sadržavati pouku o pravnom lijeku kao i pouku da će po proteku roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, stegovni nalog postati pravomoćan te da će se izrečena kazna protiv okrivljenika izvršiti.

Članak 19.

(1) Predsjednik stegovnog suda rješenjem će odbacit zahtjev za izdavanjem stegovnog naloga ako se radi o stegovnom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti te ukoliko ne sadrži sve podatke iz članka 17. ovog Pravilnika. Protiv rješenja kojim se odbacuje zahtjev za izdavanje stegovnog naloga, stegovni tužitelj ima pravo uložiti žalbu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o istoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

(2) Nakon pravomoćnosti rješenja o odbacivanju zahtjeva za izdavanjem stegovnog naloga, nastaviti će se postupak pred stegovnim sudom povodom optužnice.

Pravni lijek protiv stegovnog naloga

Članak 20.

(1) Stegovni nalog dostavlja se okrivljeniku.

(2) Okrivljenik ili njegov branitelj mogu u roku od osam dana po primitku stegovnog naloga podnijeti prigovor protiv stegovnog naloga u pisanom obliku. Prigovor mora biti obrazložen te mora sadržavati razloge pobijanja i dokaze.

(3) Neobrazloženi prigovor koji ne sadrži razloga pobijanja i dokaze smatrat će se nepotpunim.

Članak 21.

(1) O prigovoru odlučuje predsjednik Stegovnog suda bez održavanja rasprave. Nepravodobne i nepotpune prigovore predsjednik stegovnog suda odbacit će rješenjem ne pozivajući okrivljenika da ga dopuni ili ispravi.

(2) Protiv rješenja kojim se odbacuje prigovor kao nepotpun ili nepravovremen, okrivljenik ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o istoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

(3) Ukoliko okrivljeni ne uloži prigovor, stegovni nalog postaje pravomoćan i ovršan. Pravomoćni i ovršni stegovni nalozi dostavit će se na provedbu nadležnom tijelu Komore koje provodi upis i brisanje iz odgovarajućeg imenika Komore, a radi brisanja okrivljenika iz odgovarajućeg imenika Komore.

Članak 22.

(1) Ako predsjednik Stegovnog suda ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili nepotpun, tada će rješenjem staviti van snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog, te se povodom optužnice nastavlja stegovni postupak pred Stegovnim sudom.

(2) Protiv rješenja kojim se stavlja izvan snage presuda kojom se izdaje stegovni nalog te se nastavlja stegovni postupak pred Stegovnim sudom nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o istoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

Članak 23.

(1) Ukoliko okrivljenik uz prigovor dostavi dokaz kojim dokazuje da je u cijelosti podmirio materijalnu obvezu prema Komori zbog koje je izdan stegovni nalog kao i trošak stegovnog postupka, tada predsjednik Stegovnog suda rješenjem stavlja van snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog i obustavlja stegovni postupak. Protiv navedenog rješenja nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o istoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

(2) Ukoliko okrivljenik nakon pravomoćnosti presude kojom se izdaje stegovni nalog, u roku iz uvjetne osude podmiri materijalne obveze prema Komori radi kojih je izdan stegovni nalog kao i trošak stegovnog postupka, tada predsjednik Stegovnog suda rješenjem stavlja van snage presudu kojom se izdaje stegovni nalog i obustavlja stegovni postupak. Protiv navedenog rješenja nezadovoljna strana ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja i o istoj odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda.

Troškovi stegovnog postupka povodom izdavanja stegovnog naloga

Članak 24.

(1) Troškove postupka povodom izdavanja stegovnog naloga čine izdaci koji su potrebni za provođenje stegovnog postupka sukladno odredbama ovog Pravilnika i Statuta Komore, a isti obuhvaćaju troškove stegovnog tužitelja koji podnosi zahtjev za izdavanje stegovnog naloga i predsjednika Stegovnog suda koji odlučuje o podnesenom zahtjevu.

(2) Troškove postupka povodom izdavanja stegovnog naloga snosi okrivljenik protiv kojeg je donesena presuda kojom se izdaje stegovni nalog.

(3) Presudom kojom se izdaje stegovni nalog, predsjednik Stegovnog suda odlučuje i o troškovima postupka.

(4) Trošak stegovnog postupka povodom izdavanja stegovnog naloga određuje se u paušalnom iznosu i isti iznosi polovinu paušalnog iznosa redovnog stegovnog postupka koji se vodi povodom optužnice.

VI. STEGOVNI SUD

Članak 25.

(1) Stegovni sud je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje kao prvostupanjsko tijelo raspravlja i odlučuje o stegovnoj odgovornosti članova Komore.

(2) Rasprave Stegovnog suda nisu javne. Na raspravama su nazočne samo pozvane osobe, zapisničar te konzultant stegovnih tijela.

Vijeće Stegovnog suda

Članak 26.

(1) Kada predsjednik Stegovnog suda primi optužnicu određuje vijeće Stegovnog suda.

(2) Predsjednik Stegovnog suda dužan je odrediti vijeće Stegovnog suda u roku od 15 dana od dana primitka optužnice.

Članak 27.

(1) Vijeće Stegovnog suda se sastoji od tri suca.

(2) Predsjednik vijeća Stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Stegovnog suda.

Izuzeće

Članak 28.

(1) Sudac Stegovnog suda ne smije obavljati sudačku dužnost u stegovnom postupku:

- ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se rješava,

- ako je s okrivljenikom ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici ili u krvnom srodstvu,

- ako je sam optužen u tom predmetu,

- ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,

- ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Sudac Stegovnog suda može zatražiti vlastito izuzeće:

- ako su on i prijavljeni zaposleni u istoj pravnoj osobi,

- zbog drugih opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad.

(3) Izuzeće mogu zahtijevati okrivljenik, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, ali najkasnije do početka glavne rasprave, odnosno ako im sudac nije već prije bio poznat, najkasnije na samoj glavnoj raspravi. Obrazloženi zahtjev mora se u pisanom obliku predati predsjedniku Stegovnog suda.

(4) O zahtjevu za izuzeće odlučuje predsjednik Stegovnog suda i to rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. O izuzeću predsjednika Stegovnog suda odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega žalba nije dopuštena.

Rasprava

Članak 29.

(1) Predsjednik vijeća Stegovnog suda određuje dan, sat i mjesto stegovne rasprave.

(2) Na stegovnu raspravu poziva se okrivljenik, njegov branitelj, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik te po potrebi svjedoci i vještaci.

(3) U postupku pred Stegovnim sudom okrivljenik ima pravo uzeti branitelja.

(4) Poziv se okrivljeniku mora dostaviti tako da između dostave poziva i dana glavne rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana. Okrivljeniku će se u pozivu naznačiti da na glavnu raspravu može doći s dokazima u svoju obranu ili da dokaze pravodobno predloži sudu kako bi se mogli pribaviti za glavnu raspravu.

(5) U pozivu će se okrivljenik upozoriti da će se glavna rasprava održati i u njegovoj odsutnosti ako za to postoje opravdani razlozi. Uz poziv se prilaže optužnica zajedno sa svim prilozima.

Članak 30.

Oštećenik može sudjelovati u postupku samo ako je pozvan od strane nadležnog stegovnog tijela.

Članak 31.

(1) Na početku rasprave predsjednik vijeća Stegovnog suda objavljuje predmet rasprave. Nakon toga se utvrđuje da su nazočni svi koji su pozvani. Ako nisu nazočni, provjerava se jesu li im pozivi uručeni i jesu li izostanak opravdali.

(2) Ako vijeće Stegovnog suda utvrdi da na raspravu nije došao okrivljenik koji je uredno pozvan i koji svoj izostanak nije opravdao ili kojemu se izostanak ne može opravdati, vijeće Stegovnog suda može donijeti odluku da se glavna rasprava održi u njegovoj odsutnosti.

(3) Kao opravdan razlog za odsutnost smatraju se bolest okrivljenog, koju dokazuje odgovarajućom potvrdom liječnika, smrt u užoj obitelji, neodgodiva službena obveza ili bilo koji drugi razlog koji vijeće Stegovnog suda smatra prihvatljivim.

(4) Ako na raspravu ne pristupi stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, rasprava će se provesti u njegovoj odsutnosti.

(5) Rasprava se nastavlja čitanjem optužnice. U slučaju odsutnosti stegovnog tužitelja odnosno zamjenika stegovnog tužitelja odnosno ovlaštenog predstavnika optužnicu čita predsjednik vijeća Stegovnog suda.

(6) Stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik može u svako vrijeme tijekom rasprave odustati od optužnice ili je proširiti ili izmijeniti.

Članak 32.

Nakon što se optužnica pročita, predsjednik vijeća Stegovnog suda će prisutnog okrivljenika pitati je li razumio optužnicu te ga pozvati da se očituje o optužbi. Okrivljenik u svojoj obrani može ostati kod ranijeg pisanog očitovanja ili iznijeti novo. Okrivljenik može predočiti pisane dokaze ili predložiti saslušanje svjedoka i vještaka. O izvođenju dokaza odlučuje vijeće Stegovnog suda rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena.

Članak 33.

(1) Vijeće Stegovnog suda na raspravi provodi dokazni postupak i pri tome pregledava dokumente i dokaze te saslušava svjedoke i vještake.

(2) Ako treba izvesti nove dokaze ili je potrebno mišljenje vještaka, predsjednik vijeća Stegovnog suda mora odgoditi raspravu.

(3) Vijeće Stegovnog suda određuje što se sve i u kom roku mora predočiti sudu do slijedeće rasprave.

(4) Vijeće Stegovnog suda brine o tome da se na raspravi izvedu svi potrebni dokazi. Svjedocima i vještacima pitanja mogu postavljati suci, stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik, okrivljenik i njegov branitelj.

Članak 34.

(1) Započeta rasprava završit će se po mogućnosti bez prekidanja. Nakon provedenog dokaznog postupka, predsjednik Vijeća Stegovnog suda daje riječ stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja odnosno ovlaštenom predstavniku, a zadnju riječ ima okrivljenik odnosno branitelj okrivljenika.

(2) Predsjednik vijeća Stegovnog suda nakon završne riječi zaključuje raspravu.

Članak 35.

(1) Ako vijeće Stegovnog suda utvrdi da ne treba ponovno otvoriti raspravu radu dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih pitanja, izreći će presudu. Presuda se izriče i objavljuje u ime Hrvatske komore arhitekata.

(2) Presudom se optužba odbija ili se okrivljenika oslobađa optužbe ili ga se proglašava krivim.

(3) Vijeće Stegovnog suda donosi presudu kojom se optužba obija ako stegovni tužitelj odnosno zamjenik stegovnog tužitelja odnosno ovlašteni predstavnik odustane od optužnice ili ako utvrdi da je nastala zastara gonjenja.

(4) U presudi kojom se okrivljeni proglašava krivim vijeće Stegovnog suda navodi djelo za koje se utvrđuje krivim te činjenice i okolnosti koje čine povredu i mjeru koja je okrivljeniku izrečena.

(5) U odluci vijeće Stegovnog suda odlučuje i o snošenju troškova postupka.

Članak 36.

(1) Presuda se mora izraditi pisano u roku od 30 dana od dana objave.

(2) Pisani otpravak presude Stegovnog suda dostavlja se okrivljeniku, njegovu branitelju, stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja odnosno ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva ili upravnom tijelu velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležnom za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja koje je pokrenulo stegovni postupak, a pravomoćna presuda Komori i podnositelju prijave.

Pravo žalbe

Članak 37.

(1) Protiv presude Stegovnog suda dopuštena je žalba Višem stegovnom sudu.

(2) Stranke u postupku mogu se odreći prava na žalbu u zapisnik odmah nakon objave presude. U takvom slučaju prijepis presude dostavit će se suprotnoj strani samo ako to zahtjeva. Ako su se obje stranke nakon objave presude odrekle prava na žalbu i ako nitko od njih nije zahtijevao dostavu presude, pisano izrađena presuda ne mora sadržavati obrazloženje.

VII. OSNOVE ZBOG KOJI SE PRESUDA VIJEĆA STEGOVNOG SUDA MOŽE POBIJATI

Članak 38.

Presuda vijeća Stegovnog suda se može pobijati:

- zbog bitne povrede odredaba stegovnog postupka,

- zbog povrede zakona, Statuta i Kodeksa strukovne etike Komore,

- zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,

- zbog odluke o stegovnoj mjeri.

Članak 39.

(1) Žalba se podnosi Stegovnom sudu ili Višem stegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude i to u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stanu i branitelja radi davanja odgovora.

(2) Rok za davanje odgovora na žalbu je 8 dana od primitka.

VIII. VIŠI STEGOVNI SUD

Članak 40.

Viši stegovni sud je nezavisno i samostalno tijelo Komore koje kao drugostupanjsko tijelo u stegovnim postupcima Komore odlučuje o žalbama protiv odluka Stegovnog suda.

Vijeće Stegovnog suda

Članak 41.

(1) Nakon primitka spisa predsjednik Višeg stegovnog suda određuje vijeće Višeg stegovnog suda.

(2) Predsjednik Višeg stegovnog suda dužan je odrediti vijeće Višeg stegovnog suda u roku od 15 dana od dana primitka optužnice.

Članak 42.

(1) Vijeće Višeg stegovnog suda se sastoji od pet sudaca.

(2) Predsjednik vijeća Višeg stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Višeg stegovnog suda.

Izuzeće

Članak 43.

(1) Predsjednik i član Višeg stegovnog suda ne smije sudjelovati u stegovnom postupku:

- ako je sam oštećena stranka u predmetu koji se rješava,

- ako je s okrivljenikom ili drugim sudionicima u postupku u braku ili izvanbračnoj zajednici ili u krvnom srodstvu,

- ako je sam optužen u tom predmetu,

- ako u postupku sudjeluje kao svjedok ili vještak,

- ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.

(2) Sudac višeg stegovnog suda može zatražiti vlastito izuzeće:

- ako su on i prijavljeni zaposleni u istoj pravnoj osobi,

- zbog drugih opravdanih razloga koji su od utjecaja na rad.

(3) O izuzeće odlučuje predsjednik Višeg stegovnog suda i to rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. O izuzeću predsjednika višeg stegovnog suda odlučuje predsjednik Komore rješenjem protiv kojega žalba nije dopuštena.

Postupak pred vijećem Višeg stegovnog suda

Članak 44.

(1) Predsjednik vijeća Višeg stegovnog suda zakazuje sjednicu vijeća nakon primitka spisa. Vijeće odlučuje isključivo temeljem stanja spisa na nejavnoj sjednici.

(2) Vijeće Višeg stegovnog suda može odbaciti žalbu kao neopravdanu ili nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu ili ukinuti presudu i predmet uputiti prvostupanjskom tijelu na ponovno suđenje i odluku ili preinačiti prvostupanjsku presudu.

(3) Odluka Višeg stegovnog suda dostavlja se okrivljeniku, njegovom branitelju, stegovnom tužitelju odnosno zamjeniku stegovnog tužitelja te podnositelju prijave najkasnije u roku 30 dana od dana završene sjednice.

IX. POKRETANJE UPRAVNOG SPORA

Članak 45.

Protiv odluke Višeg stegovnog suda Komore može se pokrenuti upravni spor.

X. NOVČANE KAZNE I TROŠKOVI STEGOVNOG POSTUPKA

Članak 46.

Iznos novčane kazne i iznos troškova stegovnog postupka uplaćuje se u korist proračuna Komore.

Članak 47.

(1) Troškove postupka čine izdaci koji su potrebni za provođenje stegovnog postupka, a obuhvaćaju troškove stegovnog tužitelja, Stegovnog suda, Višeg stegovnog suda te ostale troškove nastale tijekom vođenja postupka (troškovi svjedoka, vještaka i sl.).

(2) Troškove stegovnog postupka snosi okrivljenik ako je proglašen krivim za djelo koje mu se stavlja na teret. Troškove stegovnog postupka okrivljenik mora platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti odluke kojom je odlučeno o troškovima.

(3) U slučaju neplaćanja troškova postupka Komora će pokrenuti ovrhu radi prisilne naplate troškova.

(4) U slučaju oslobađajuće presude ili obustave postupka troškove stegovnog postupka snosi Komora.

(5) Svjedoci i vještaci imaju pravo na naknadu stvarnih troškova koje su imali zbog postupka pred stegovnim tijelima.

Članak 48.

(1) Upravni odbor Komore donosi odluke o visini troška stegovnog postupka, a koji se odnose na troškove stegovnog tužitelja, Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda.

(2) Troškovi branitelja kojeg je angažirao okrivljenik ne smatraju se troškovima postupka.

Članak 49.

(1) Kad u postupku jedna ili obje stranke trebaju položiti predujam za troškove koji će nastati zbog izvođenja dokaza, stegovni tužitelj ili predsjednik vijeća, pozvat će stranke da na račun Komore uplate predujam.

(2) U odluci kojom se određuje polaganje predujma navest će se: naziv ili ime i prezime i adresa pozvanoga, iznos koji treba predujmiti, rok do kojeg treba predujam položiti i posljedice koje će nastupiti ako se predujam ne položi.

Članak 50.

Troškovi za angažman vještaka za potrebe stegovnih tijela Komore radi provjere i utvrđivanja standarda usluga članova Komore u skladu s Pravilnikom o standardu usluga arhitekata, odnosno bilo kojim drugim propisom koji regulira tu materiju, u svakom pojedinom stegovnom postupku unaprijed se predujmljuje na teret sredstava Komore te ulaze u troškove stegovnog postupka, a po okončanju stegovnog postupka naplaćuje se od osoba koje su ih dužne nadoknaditi sukladno odlukama stegovnih tijela u tom stegovnom postupku.

XI. OVRŠNOST NOVČANIH KAZNI

Članak 51.

Pravomoćna odluka stegovnih tijela Komore kojom je izrečena novčana kazna i/ili kojom je stranka u postupku obvezana snositi trošak stegovnog postupka predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje Komora može tražiti prisilnu ovrhu.

XII. OBAVLJANJE STRUČNIH I ADMINISTRATIVNIH POSLOVA ZA STEGOVNA TIJELA KOMORE

Članak 52.

Stručne i administrativne poslove za stegovna tijela Komore obavlja Tajništvo Komore i po potrebi i druge pozvane osobe.

XIII. UVID U EVIDENCIJU O STEGOVNIM POSTUPCIMA

Članak 53.

Temeljem uvida u evidenciju stegovnih postupaka Tajništvo Komore može izdati potvrdu o neizricanju ili izricanju stegovne mjere. Potvrda se izdaje na pisani zahtjev člana Komore, ili druge osobe. U potvrdi se ne navode podaci o brisanoj stegovnoj mjeri. Za izdavanje potvrde plaća se naknada, u visini koju odredi Upravni odbor.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

U stegovnom postupku protiv člana Komore, na pitanja materijalnopravne i procesnopravne naravi koja nisu uređena Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15), Statutom Komore i ovim Pravilnikom, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe kaznenog, materijalnog i procesnog zakonodavstva.

Članak 55.

(1) Postupci započeti po odredbama Pravilnika o radu stegovnih tijela koji je važio do donošenja ovog Pravilnika dovršit će se po odredbama tog pravilnika.

(2) Ukoliko je to povoljnije za prijavljenog ili okrivljenika započeti postupak pred stegovnim tijelima Komore može se nastaviti i po odredbama ovog Pravilnika o čemu odluku donosi stegovni tužitelj, predsjednik vijeća stegovnog suda odnosno predsjednik vijeća višeg stegovnog suda.

Članak 56.

(1) O pravilnoj primjeni ovog Pravilnika skrbe stegovna tijela Komore na koje se odnose odredbe ovoga Pravilnika.

(2) Obvezatne upute i tumačenja za primjenu ovog Pravilnika daje Skupština Komore.

Članak 57.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stegovnom postupanju i radu stegovnih tijela Hrvatske komore arhitekata od 15. prosinca 2010. godine.

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom stupanja na snagu Statuta Komore.

(3) Ovaj Pravilnik objavit će se na mrežnim stranicama Komore.

Klasa: 011-01/15-01/08

Urbroj: 505-01-15-1

U Zagrebu, 18. prosinca 2015. godine

 

Željka Jurković, dipl. ing. arh.

predsjednica Hrvatske komore arhitekata