Otvorena savjetovanja

Podnositelj: ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HKA-a Detaljno - Iva Krkalo Mrvelj dia Konceptualno – ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HKA u sastavu: Lea Lončarević Žibret ,Tina Filjak Juračić, Goranka Lisac Barbaroša, Vesna Marohnić Kuzmanović, Mara Matijašić Paladin i Nenad Sužnjević

Potpisnik: Iva Krkalo Mrvelj

Članak:

Primjedba:

Izrada Pravilnika o standardu usluga arhitekata u području gradnje je bila nužna. Pohvalna je detaljna razrada obuhvata usluge, jer prikazuje kompleksnost dokumentacije i svih faza u kojima ovlašteni arhitekti sudjeluju, a do sada u praksi nisu prepoznati, niti su adekvatno vrednovani.
„Mana“ pravilnika je što je evidentno da su odredbe i upute prilagođene projektima koji su potencijalni predmet javne nabave (pohvalno, jer se na taj način utvrđuje jednaki standard za sve sudionike), dok su za manje građevine privatnih investitora u nekim segmentima previše normirane.  
Prije usvajanja pravilnika potrebno je imati na umu sve češću situaciju u praksi gdje osobe koje vode upravne postupke nisu tehničke struke (poglavito ne arhitektonske). Pri tome je za očekivati da povećavanje obavezne „minimalne“ količine podataka može dovesti do otežanog procesa ishođenja dozvola i nepotrebnih komplikacija na razini referent-projektant, ali i projektant-investitor. Preporuka je propisati ono što je doista nužno da bi se osigurala čitljivost nacrta, nedvosmislenost u tumačenju i pružanje informacija na razini faze projekta. 
Prijedlog je da se barem za određene skupine zgrada (npr. 3.b skupine prema Zakonu o gradnji i jednostavne građevine) odredbe standarda opreme arhitektonskih nacrta tumače kao smjernice a ne kao obavezni minimalni sadržaj, kako je navedeno u uvodnom dijelu prologa br. 3. 
Također, vidljivo je da su grafički prikazi prilagođeni specifičnim računalnim programima, pa svi koji ih ne koriste su u nepovoljnijoj situaciji. 
Detaljnije obrazloženje dano je u nastavku.

Obrazloženje:

 

Prilog 1. - TROŠKOVI GRAĐENJA
Procjena, upravljanje troškovima i njihova kontrola predstavljaju odgovornost koju je vrlo teško preuzeti u nesređenim tržišnim i zakonskim uvjetima te je nužno predvidjeti dodatnu edukaciju ovlaštenih arhitekata na temu ekonomike projekata, uz osiguranje jasne metodologije i pokazatelja troškova građenja za svaku pojedinu fazu.

Prilog 3. i 3.1. – STANDARD OPREME ARHITEKTONSKIH NACRTA I GRAFIČKI PRIKAZI

1. UVOD
UPOTREBA STANDARDA (Str.10.)
U uvodnom dijelu priloga je navedeno da su upute sastavljene na način da propisuju način izrade nacrta prema mjerilu crteža i obvezni minimalni sadržaj nacrta prema vrsti projektne dokumentacije. Međutim, osim vrste projektne dokumentacije i mjerila, važno je prilagoditi prikaze vrsti građevine (tj. njenim dimenzijama, namjeni, složenosti oblika, konstrukcije, opreme isl.). Kod pojedinih vrsta građevina manjih gabarita (posljedično i manjih dimenzija nacrta), nepotrebno je uvoditi elemente koji opterećuju dokumentaciju i mogu predstavljati prepreke u postupku ishođenja akata o gradnji (ukoliko je sve navedeno „minimalni“ standard). 
Prijedlog:
Izmijeniti rečenicu na način: „Upute su sastavljene na način da propisuju način izrade nacrta prema mjerilu crteža i sugerirani sadržaj nacrta prema vrsti projektne dokumentacije“, ili iza postojeće, dodati rečenicu: „Za zgrade skupine 3.b, sukladno čl. 4 Zakona o gradnji  i za građevine koje se izvode prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, upute imaju status smjernica za idejne faze i glavni projekt.“

5. MREŽA OSI, RASTER I KOORDINATNI SUSTAV (Str. 21.)  
U grafičkom prilogu „IDEJNI PROJEKT“ vidljivo je da u tlocrtima, presjecima i pročeljima dominiraju osi. Iste su u ovoj fazi suvišne (naročito na fasadama). U grafičkom prilogu „GLAVNI PROJEKT“ također su suvišne, osim ako se radi o zgradama poput hala, građevina s dilatacijama, velikim javnim zgradama i sl., odnosno gdje projektant procjenjuje da je potrebno. 
Prijedlog:
Iz grafičkog priloga „IDEJNI PROJEKT“ (list A4 i A5) ukloniti osi iz svih nacrta. Isto učiniti i kod nacrta u prilogu „GLAVNI PROJEKT“, ukoliko se radi o minimalnom standardu, jer je u prikazu manje zahtjevnih građevina suvišno. 

8. OZNAKE NA NACRTIMA  
8.1. PRESJECI (Str. 45)
Oznaka presjeka s identifikacijskom oznakom i brojem nacrta na kojem se presjek nalazi nije standardna za sve računalne programe, što treba uzeti u obzir kada se koristi BIM sustav koji povezuje liniju presjeka sa stvarnom naredbom, te se koristi funkcionalno (ne samo kao crtež tj. „crta“). Ukoliko se radi o minimalnom sadržaju, potrebno je prilagođavanje grafike oznake, iako za manje građevine i manji broj presjeka te manju ukupni broj listova, nije opravdano. Predložena oznaka je prilagođena složenim projektima i zahtjevnijoj dokumentaciji. U grafičkom prilogu „IDEJNI PROJEKT“ oznake presjeka dominiraju nad samim tlocrtom.
Prijedlog:
Na str. 45. dodati druge opcije oznake presjeka (npr. samo trokut + broj), a u grafičkom dijelu (barem u idejom projektu) ucrtati pojednostavljenu oznaku umjesto trenutno predložene.

8.6. SASTAV GRAĐEVNIH DIJELOVA (Str. 46 i grafički dio)
U grafičkom prilogu „GLAVNI PROJEKT“, tlocrti su nečitki zbog prevelikog broja oznaka sastava građevinskih dijelova, a istovremeno nedostaju druge bitne informacije. Oznake sastava građevinskih dijelova su dovoljne u presjeku grafičkog priloga arhitektonskog dijela, dok se u tlocrtima prikazuju u sklopu projekta fizike zgrade. Nedostaje prostor za namještaj (važan da se poveže s pozicijama i projektima instalacija u fazi glavnog projekta za ishođenje akta o gradnji), vrste obloga, naziv prostorije, površinu i opseg. Isti se prikazuju tablično, čime se formati nacrta povećavaju i nepotrebno postaju zahtjevniji za printanje/plotanje, slaganje, rukovanje i pohranjivanje (neovisno o digitalizaciji, postoji potreba za papirnatim primjercima).
Prijedlog:
Kod tlocrta u prilogu „GLAVNI PROJEKT“ ukloniti oznake sastava građevinskih dijelova, dodati opciju da se naziv, površine, opseg, završna obrada poda upisuju u sami tlocrt.

9. PRIKAZIVANJE MATERIJALA NA NACRTIMA (Str. 51.)  
Na str. 52 dan je tabelarni prikaz materijala u kojem je opeka i blok opeka u glavnom projektu prikazana na način kao u izvedbenom. Istovremeno su pregradni zidovi prikazani suviše tankom linijom, bez šrafure opeke. Osim što dosadašnja uobičajena praksa nije crtanje šrafure u nosive zidove od opeke, opterećuju se nacrti glavnog projekta. Analogijom bi se moglo očekivati da se kod polumontažne stropne konstrukcije ucrtavaju opečni elementi. Prikaz može biti problematičan ovisno o računalnom programu u kojem se radi (naročito kada je u pitanju BIM sa zadanim smjerovima šrafure ili uzorka).
Prijedlog:
Za fazu glavnog projekta ukloniti šrafuru za prikaz zidova od opeke i blok opeke, podebljati liniju za prikaz pregradnih zidova. Isto primijeniti u grafičkom prikazu „GLAVNI PROJEKT“ (tlocrti i presjeci).

10. PRIKAZIVANJE GRAĐEVNIH DIJELOVA I OPREME U RAZLIČITIM MJERILIMA (Str. 54.)
Obzirom da prikaz građevnih dijelova i opreme ovisi o mjerilu crteža, potrebno je pojednostavniti prikaze u idejnoj fazi (kako je navedeno u prethodnim točkama). Isto se odnosi na prikaze situacija u idejnom projektu.
Prijedlog:
U grafičkom prikazu „IDEJNI PROJEKT“ dovoljan je jedan prikaz situacije (s pojednostavljenim prikazom krova). Također, u idejnoj se fazi predlaže izbaciti visinske kote i nadmorske visine krova, tj. prepustiti isto procjeni projektanta, ovisno o zahvatu i konfiguraciji terena.
10.3. VERTIKALNE KOMUNIKACIJE (Str. 60.)
10.3.2. RAMPE (Str. 64.)
Oznaka nagiba rampe sa postocima je zbunjujuća, jer se u dosadašnjoj praksi koristila mala strelica u smjeru pada, a ne u smjeru uspona (kao i kod nagiba krovnih ploha, terasa, cijevi i sl.). 
Prijedlog:
Okrenuti smjer s postotkom nagiba u smjeru pada ili, ukoliko se želi primijeniti pravilo za crtanje stubišta, na rampi ucrtati hodnu liniju i naznačiti početak kružićem na početku penjanja i strelicu u smjeru, odnosno na kraju penjanja u visini etaže. 

10.5. SHEME GRAĐEVNE OPREME (Str. 72)
Oznaka broja stolarske stavke u glavnom projektu implicira sheme stolarije, što nije uobičajeni sadržaj glavnog projekta. Ponovo u kontekstu određivanja  „minimalanog“ sadržaja, dovoljno je upisati širinu i visinu s podatkom radi li se o MM, GM ili SM (koja može biti i u napomeni izvan tlocrta). 
Prijedlog:
U grafičkom prikazu „GLAVNI PROJEKT“ ukloniti kružiće za broj stolarske stavke, ostaviti širinu i visinu otvora, uz napomenu o kojoj se vrsti mjera radi. 

10.8. UNUTARNJA OPREMA (Str. 81)
Za prikaz namještaja u arhitektonskim nacrtima, potrebno je dopustiti manja odstupanja u prikazu simbola, obzirom da svaki računalni program ima svoje blokove. Također, način prikaza može ovisiti o preferencijama projektanta (stol sa uvučenim ili izvučenim stolcima ne daju istu informaciju).
Prijedlog:
Navesti da su dopuštene varijacije predloženih simbola.

13. OPIS NACRTA U RAZLIČITIM FAZAMA PROJEKTA (Str. 97)
13.2.1. SITUACIJA (IDR)
U idejnom i glavnom projektu potrebno je dati prikaz situacije koji osigurava razumljivost, no parametri koji se daju u sklopu tekstualnog dijela nisu nužni u grafičkom. Pri eventualnim izmjenama se povećava mogućnost pogrešaka ukoliko je na više mjesta potrebno upisivati veću količinu podataka (koji već postoje tamo gdje su obavezni tj. u tehničkom opisu).
Prijedlog:
U tekstu napomenuti što je opcionalno, a u grafičkom prikazu „IDEJNI PROJEKT“ i „GLAVNI PROJEKT“ iz situacije ukloniti urbanističke parametre građevinske parcele s naznakom bruto i dr. površina. 

13.2.2. TLOCRTI (IDR)
Navodi se da je u idejnoj fazi u tlocrte potrebno unijeti neto ploštine prostorije (naznačeno na crtežu ili brojčanom oznakom i legendom uz crtež), a istovremeno se ne kotiraju dimenzije prostorija koje mogu biti jednako važan podatak.
 Prijedlog:
Isto treba biti opcionalno te se kod navedenih sadržaja predlaže oprez i izmjena formulacija poput „potrebno je unijeti“ ili „mora biti“, u „predlaže se“ ili „preporuča se“.

Isto vrijedi i za idejni i glavni projekt, jer se isti primarno izrađuju u svrhu izdavanja akata o gradnji (lokacijske i građevinske dozvole).

Podnositelj: Mara Kučan i Tatjana Rakovac

Potpisnik: Mara Kučan

Članak:

Primjedba:

Kod izrade Pravilnika uložen je veliki trud, te se nadamo primjedbama doprinijeti da rezultat bude još bolji, da Pravilnik bude precizniji te bolje primjenjiv u praksi.

 

Obrazloženje:

Primjedbe na pojedine dijelove Pravilnika:

U nastavku se daju primjedbe na prijedlog Pravilnika. Također su u tekstu Pravilnika označene izmjene koje smatramo da bi bilo dobro napraviti.
Članak 1. Prilog 1. opterećuje Pravilnik, i trebao bi biti poseban dokument, u formi posebnog pravilnika ili priručnika, koji je lijepo razrađen i vrlo koristan kod obavljanja pojedinih poslova, ali se ne odnosi na sam standard usluga, osim u dijelu procijenjene vrijednosti, koju je moguće koristiti prema objavama HKA. 
Prilog 3 je spomenut samo ovdje, što nije dovoljno, potrebno je navesti njegovu svrhu, primjenu i slično. 
U prilogu 3 nedostaje grafički primjer za idejno rješenje.
Članak 2. Predlaže se dodati definiciju arhitektonskog projekta kao cjeline, a koja uzima u obzir i autorstvo, budući da je autorsko pravo arhitekta, iako zakonski regulirano, u praksi najčešće ignorirano, stoga bi koncept o cjelovitom arhitektonskom autorskom djelu trebao biti u svima aktima HKA.
Predlaže se definiciju idejnog rješenja približiti konceptu polazišne točke projekta, a izbaciti pozivanje na „opis i prikaz“, budući da bi trebalo djelovati u smjeru da se iz zakonske regulative „opis i prikaz“ briše i zamijeni „idejnim rješenjem“.
Predlaže se dodati pojam „izvršitelja“, budući da se poslovi ugovaraju između izvršitelja i naručitelja, a arhitekt je često zaposlenik izvršitelja.
Definicija krajobrazne arhitekture je pogrešna i nužno ju je popraviti, jer govorimo o djelatnosti, a ne o objektima.
„Naknada je plaćena cijena za obavljenu uslugu.“ je pogrešno formulirano, jer se naknada određuje u ponudi, zatim se ugovara, a naplaćuje se po obavljenom poslu.
Krivo je reći „plaćena“ cijena, jer naknada postoji i prije nego što je plaćena, a čak i kada nije plaćena. U situaciji kod računanja vrijednost arhitektonskog natječaja i slično, naknada će se također  izračunati.
Bolje je definirati naknadu kao cijenu koja se prvenstveno utvrđuje na osnovu Pravilnika, a koja sadrži vrijednost usluge arhitekta (Cp) i ostale troškove.
Naknada također sadrži troškove podizvođača, koji bi trebali biti spomenuti, kao troškovi koje podizvođači nude prema svojim vlastitim standardima.
Važno je da se u pravilniku dosljedno koristite pojmovi NAKNADA/VRIJEDNOST USLUGA, koji nemaju isto značenje.
Definicija norma sata bi trebala biti jasnija. „količina rada svih uključenih u projekt u jednom satu“ nije dovoljno dobro jer treba biti jasno da se radi o utrošku vremena, a ne o nekoj drugoj veličini.
Predlaže se da se prepravi definicija usluge, jer se ne može reći da poslovi predstavljaju stručna znanja, nije potrebno nabrajati poslove koji će kasnije biti nabrojeni, ali je dobro da se jasno navede da usluga obuhvaća rad ovlaštenog arhitekta i njegovih suradnika.
Predlaže se da se briše definicije vrijednosti usluge, jer je određena člancima koji slijede, ili da se preciznije napiše, budući da „svih uključenih u projekt“ bi se moglo tumačiti da su tu i podizvođači svih struka i svi sudionici u gradnji i šire.
Članak 4. stavak (3) Minimalna cijena rada ostaje tema, budući da postoji minimalna plaća, kolektivni ugovori koji određuju plaće velikog broja javnih zaposlenika itd. Ne može biti legalno da procijenjena vrijednost nekog projekta na javnoj nabavi iznosi manje od umnoška najnižeg broja norma sati sa satnicom minimalne plaće.
Članak 5. Naslov „drugačiji način utvrđivanja broja norma sati“ se ne odnosi na stavke (1) i (2). Stavak (3) ima isti ili sličan smisao kao članak 3. stavak (2) pa je nešto od toga suvišno.
Članak 6. Treba pojednostaviti Pravilnik i određivanje proračunskih troškova gradnje tretirati kao poseban dokument, koji će se koristiti za potrebe detaljnije procjene troškova, a za svrhu određivanja vrijednosti usluge dovoljni su podaci koje HKA objavljuje o cijeni građenja za pojedine vrste zgrada.
Članak 9., 10. Ostali troškovi ne trebaju se pravilnikom odrediti kao troškovi koji se posebno naplaćuju od naručitelja, pogotovo ne po predočenju dokaza. Situacija u kojoj bi arhitekt nosio putne naloge naručitelju da mu ih isplati nije vjerojatna. Ostali troškovi su objektivni troškovi koje arhitekt ima uz obavljanje posla, a trebaju biti uračunati u naknadu, kako je ranije već navedeno.
Iza članka 10. Predlaže se da se spomenu troškovi podizvođača kao dodatni iznos koji se pribraja vrijednosti usluge i ostalim troškovima, budući da je raširena praksa da su arhitekti nositelji kompletnog ugovora, a radi se o značajnim iznosima.
Članak 13. Bilo bi dobro istaknuti cjelovitost arhitektonskog djela prije nabrajanja stručnog slijeda, odnosno njegovih razvojnih oblika.
Kod stručnog slijeda izrade arhitektonskog projekta trebalo bi uvažiti praksu koja je nastala temeljem važeće regulative, a to je da se izrađuje idejno rješenje, a na temelju njega idejni projekt ili glavni projekt. U tom smislu treba naglasiti idejno rješenje. Idejni projekt ne sadrži poseban značaj u odnosu na idejno rješenje, te se dalja razrada u glavni projekt može raditi iz idejnog rješenja. Idejni projekt prema pravilniku Ministarstva ima obavezan sadržaj tekstualnog dijela koji je suvišan ako se kreće dalje u razradu glavnog projekta (sadržaj tekstualnog dijela idejnog projekta trebao bi odgovarati zajedničkom opisu koji je obavezan u glavnom projektu, ali to nije slučaj). Ovdje se inzistiranjem na idejnom projektu zadaje suvišan posao u određenim okolnostima kad to nije nužno. 
Članak 14. Nije baš jasno. Možda se može brisati, ili jasnije napisati.
Članak 15. Nije potrebno definirati jednake građevine na ovaj način, ako se izvode prema istom nacrtu, onda imamo jedan te isti nacrt, onda je to tipska građevina bez posebnih projekata… Na početku piše jednake ili uglavnom jednake što je dovoljno jasno.
Članak 18. „poslovi projektiranja“ točnija je formulacija nego „poslovi projektanta“, jer projektiranje podrazumijeva samo poslove na izradi projekata, a projektantski nadzor može obavljati samo projektant, a nije projektiranje, bio bi „posao projektanta“. Poslovi projektanta širi su pojam nego poslovi projektiranja, a za potrebe pravilnika radi se o poslovima projektiranja, samoj izradi projekata.
Stavak (2): ne obuhvaća opis poslova usluge opisane u prilogu, nego su poslovi opisani u prilogu. Slična se formulacija pojavljuje u nastavku više puta, a neprecizna je.
Važno je da je određeno što su poslovi, a što su usluge i da se jasno i dosljedno kroz pravilnik i prilog upotrebljavaju jedan i drugi termin u svom značenju. 
Nedostaje jasna veza između poslova arhitekta iz članaka 18. i 19. i priloga 2., nigdje se ne spominju stručni ni projektantski nadzor, npr. U tome bi smislu bilo dobro doraditi prilog 2.
Članak 22. i 23. i 24. donekle opterećuju pravilnik, a ponavljaju informacije iz priloga 2. Bilo bi dobro ove članke brisati ili ih svesti na minimum uz pozivanje na prilog 2. u Čl. 26. se javljaju grupe usluga koje se križaju s ranije navedenim značenjima iz članaka 18. i 19.
Članak 25. isto kao za članak 18.: poslovi projektanta protežu se kroz cijeli životni ciklus građevine, a poslovi projektiranja ne. U daljim člancima određuje se opet vrijednost usluga samo izrade projekata, projektiranja, a ne ostalih poslova projektanta…
Članak 28. nije dobra formulacija koja se ponavlja na više mjesta u pravilniku. Ne „opis poslova obuhvaća poslove opisane“, nego „opis poslova naveden je“ ili slično.
Članak 29. stavak (2) ponavlja se na više mjesta, a odnosi se na sve dodatne usluge, pa treba napisati jednom za sve, npr. u članku 19.
Članak 30.  treba dodati stavak (3): „Zgrade koje su smještene u povijesnim ambijentima, svrstavaju se jedan stupanj složenosti više.“ jer se odnosi na svrstavanje u stupnjeve složenosti, a isti stavak brisati na drugim mjestima.
Članak 32. Predlažemo izmjenu tablice s postocima na način da se izdvoje provjera zadatka, lokacijska i građevinska dozvola.
Provjera zadatka, izrada projektnog programa i slično može se smatrati posebnom uslugom i posebno odrediti način na koji se vrednuje. Moglo bi biti u postotku od projekta, ali posebno, tako da 100% cijena projekta obuhvaća ono što smo ranije odredili kao stručni slijed, tj. faze.
Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole nisu sastavni dio projektiranja, već posebna usluga koju u ime investitora arhitekt može obavljati po punomoći, i koja se treba posebno naplatiti. Ukoliko se želi povećati postotak idejnog, odnosno glavnog projekta koji se daje na dozvolu u odnosu na one koji ne idu na dozvolu, kako je rečeno na predstavljanju, potrebno je takvu fazu drukčije nazvati, ili možda odrediti umanjenje za idejni i glavni koji ne idu na dozvolu.
Bilo bi dobro da se u tablici ne navodi „osnovni posao“ jer je to u suprotnosti s ranije definiranim, trebalo bi biti „osnovne usluge“, odnosno u samoj tablici idejno rješenje, idejni projekt itd. su „faze“.
Prethodno se odnosi na sve tablice s postocima.
Članak 33. naslov „odstupanja i primjedbe“ nije primjeren i treba ga brisati.
Članak 51. stavak (5) detaljnost umanjenja odudara od ostatka Pravilnika, ovaj se stavak može brisati.
Članak 58. stavak (1) bi bilo dobro preformulirati da odrazi slučaj kada su projektanti drugih struka izvan tvrtke izvršitelja.
Članak 65. navedeno je slobodno ugovaranje u istoj rečenici s brojem norma sati, treba korigirati.

Tekst Pravilnika s označenim izmjenama dostavljamo u prilogu:

Prilog

Podnositelj: Maja Furlan Zimmermann, dr.sc. Romana Matanovac Vučković (u dijelu Prilog 1), Stjepan Smolčić (u dijelu Prilog 1, članak 11.), Roman Šilje

Potpisnik: Roman Šilje

Članak:

Primjedba:

Prijedlogom pravilnika potrebno je primijeniti odredbe posebnih propisa koji uz zakonodavni okvir iz područja gradnje i prostornog uređenja, u naravi definiraju poslove u području arhitektonskog projektiranja, a što je Zakon o autorskim i srodnim pravima. Sukladno navedenom zakonu i pravnom mišljenju o primjeni odredbi istog zakona koje je pribavila Hrvatska komora arhitekata u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata, predlaže se dopuna pojedinih odredbi članaka prijedloga pravilnika. Posebno se to odnosi na definicije pojedinih pojmova i reguliranje naknade za korištenje autorskih djela arhitekture.

Obrazloženje:

Detaljni prijedlog dopuna pojedinih članaka i prijedloga uvođenja novih članaka u “Pravilniku o standardu usluga
arhitekata” dan je u Prilogu 1 (žuto označeno – uvodi se, crveno označeno – ukida se / mijenja se, plavo – komentar na članak ) koji je priložen ovom obrascu.
Detaljni prijedlog dopuna “Priloga 2. – Opisa poslova” dan je u Prilogu 2 koji je priložen ovom obrascu.
Prijedlog dopuna “Priloga 3.1 – Grafički prikazi” dan je u Prilogu 3 koji je priložen ovom obrascu.

Prilog 1

Prilog 2

Prilog 3

Podnositelj:

Potpisnik: Vana Marčina

Članak:

Primjedba:

Svi moji komentari i pitanja su vezani za grafičke prikaze nacrta I obradu nacrta u pojedinim fazama izrade projektne dokumentacije, napose u Glavnom projektu.

Obrazloženje:

1) Da li su grafički prikazi dani u prijedlogu novi standard koji se mora slijediti ili je ovo samo jedan od mogućih načina prikazivanja osnovnih stvari koje nacrt pojedine faze treba sadržavati?
Konkretno mislim na neobične oznake presjeka koje su grafički vrlo napadne a moguće su proizašle iz naprednijih softvera kao njihova zadanost. – Prilog 3, strana 45, 49…Moguće da se ne radi Izvedbeni projekt pa nije potrebno navoditi brod detalja a pojedini presjek je lako naći pod brojem presjeka na određenom nacrtu koji u naslovu ima broj presjeka koji prikazuje.
U Prilogu 3-1, strana PDF-a 5/59, ovakav simbol za presjek je korišten i kod oznake presjeka u nacrtima Idejnog projekta koji zaista ne mora imati podatke oznake detalja iz Izvedbenog projekta. U oznakama presjeka ove razine obrade nacrta ovakav simbol za presjek je vizualno preagresivan jer odvali pažnju od objekta a podaci u simbolu su nepotrebni za ovu razinu obrade nacrta.
2) Označavanje stolarije simbolom – na strani 47 Priloga 3 nije spomenuta razlika u opisima na simbolu između stolarije na vanjskom zidu i unutrašnje stolarije.
Ispravite me ako se varam da smo na oznakama unutrašnjih simbola upisivali svjetle mjere jer su važne iz mnogo razloga (Pravilnik o osiguranju pristupačnosti poznaje sviejtlu mjeru otvora i ona se mora iščitatai iz nacrta Glavnog projekta….) dok se na simbole na vanjskim otvorima upisivalo građevinsku mjeru otvora.
Vjerujem da su modularne mjere proizašle iz softvera koji nam mogu pomoći generirati nacrte – da li je to uopće relevantno da postane standard opremanja nacrta?
Molila bi jasan odgovor koje mjere upisujemo na simbole unutrašnjih vrata – neovisno o razini obrade nacrta (Glavni, Izvedbeni…).
Na stranici PDF-a 31/59 Prilog 3-1 ima mnogo zbunjujućih stvari vezanih za oznake na simbolima na vratima (vanjska i unutrašnja) pa molim da se jasno i jednoznačno definiraju pravila označavanja za nacrte Glavnog i Izvedbenog projekta:
- vanjska vrata oznake 4 imaju na simbolu označenu širinu vrata 100cm, kotirano je 90cm. Molim odgovor treba li se na nacrtu kotirati termoizolacija zida ili građevinski otvor i što označava mjera na simbolu?
- unutrašnja vrata oznake 5 na sombolu imaju označenu širinu 90cm a kota koja kotira širinu otvora u zidu je 80cm – molim pojašnjenje i jasnu uputu (moja 20+ godina iskustva kaže da se na simbol unutrašnjih vrata upisuje svijetla mjera a kotira otvor u zidu). Vrata oznake 6 – slično.
Vrata oznake 7 – otvor u zidu je 1cm širi od svijetlog (?) otvora upisanog na simbol (?) – mogu biti samo vrata sa sakrivenim štokom…
Vrlo su nejasni standardi koji se daju iščitati iz primjera u prilogu 3-1 – MOLIM POJAŠNJENJE.

Nevezano za primjere iz priloga a vezano za dosadašnje iskustvo koje me dovelo u priliku da vidim mnogo Glavnih projekata od kolega, naišla sam na primjere u kojima na tlocrtima u Mjerili 1:100 u Glavnim projektima nije bilo oznaka simbola na unutrašnjim ni vanjskim otvorima, niti oznaka na stepenicama koje označavaju širinu, visinu i broj stuba u kraku. Svi ti projekt dobili su Građevinske dozvole.
Velika je neujednačenost obrade nacrta u smislu što se sve treba nalaziti opisano na nacrtima te molim da se ovim pravilnikom navedu nedvosmisleni kriteriji i načini označavanja.
Fali nam pravilnik o standardima prostora na koji bi se mogli pozvati ako smo npr osoba koja izdaje dozvolu jer se u objektima koji su sukladni Lokacijskim uvjetima koji se provjeravaju na dozvoli provlače elementi oblikovanja koji su vanstandardi (npr. max broj stepenica u kraku). To je sve dio našeg obrazovanja no u praksi se to zanemaruje a nema podloga na osnovu koje bi se takav projekt mogao vratiti na doradu.

Podnositelj:

Potpisnik: Mateo Biluš

Članak:

Primjedba:

Općenite primjedbe – komentari:
1. Ukoliko se želi postići obveza izrade izvedbenog arhitektonskog projekta, definirani potrebni sadržaj i oprema nacrta za glavni projekt je previše detaljna. Potrebno je izbaciti sve što nije apsolutno neophodno za određivanje ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine - kotirati samo ono što je bitno za potvrdu lokacijskih uvjeta (gabarite, poziciju), osovine nosive konstrukcije, možda čak i bez dimezija zidova i stropova (predmet su projekta konsturkcije), visine parapeta i SŠ otvora kod kojih je to nužno za uporabljivost, sigurnost, zaštitu na radu i ZOP, na nacrtima dati samo oznake za popis slojeva (tekstulani popis slojeva pri tome definira debljine i sastav pojedinih konsturkcija, i podloga je za dokaz fizikalnih i ZOP uvjeta), upisivati samo površine i namjene prostorija, bez kotiranja veličina prostorija i ništa više od toga (ovjera digitalnim popisom ovlaštenog arhitekta garantira da su uneseni podaci o površinama prostorija točni).
Sve ostalo opisano više od toga u glavnom projektu je u stvari pripremna podloga za  izradu troškovnika, koji bi trebao biti izrađen prema izvedbenom projektu s detaljima, a česti seu praksi koristi ovako detaljno opremljeni glavni projekt i kao (vrlo manjkavi) nacrti za izvedbu, za koju se eventilano napravi paln oplate kod manjih kuća, a često niti to, jer nije obaveza prema ZOG.
Sugestija možda za neku slijedeću verziju standarda – pojednostaviti i reducirati na razinu idejnog projekta projekt za ishođenje građevinske dozvole, kako to npr. imaju slovenci ili austrijanci. Možda kada zakonodavac shvati što je to ovlađteni arhitekto i inženjer i da on svojim potpisom ili pečatom garantira usklađenost projekta sa temeljnim zahtjevima za građevine i važećom reglativom u graditlejstvu u RH pa se konačno izmijeni ZOG tako da da za GD nije potreban glavni projekt već idejni projekt ovjeren od ovlaštenih arhitekata i inženjera te da je nužno potreban i obavezan izvedbeni projekt izrađen isto od ovlaštenih arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

2. Projekt izvedenog stanja nije projekt – ispravan naziv bi trebao biti Snimak izvedenog stanja, no ako postoji bojazan da onda to može raditi bilo koja, pa čak i neovlaštena osoba, onda bi se trebalo zvati Arhitektonski snimak izvedenog stanja, ali nikako ne Projekt.

Obrazloženje:

Članak 13.
(5) Troškovnik u sastavu arhitektonskog projekta je troškovnik građevinsko – obrtničkih radova i izrađuje se na temelje Izvedbenog projekta, a iznimno na temelju Glavnog projekta.
Potrebno je pojasniti što znači riječ iznimno - nije moguće izraditi kvalitetna troškovnik bez riješenih izvedbenih detalja (što bi onda podrazumijevalo da u slučaju kada se troškovnik radi prema glavnom projektu uz glavni projekt treba biti priložena i razrada svih detalja u kojima se vide dodatni pribori, opšavi, fiksiranja, obrade, dodatne površine materijala i potkonstrukcija, uvjeti ugradnje i slično – pa to onda više i nije glavni projekt) ili treba naglasiti da takav troškovnik izrađen iznimno temeljem glavnog projekta može biti samo aproksimativni troškovnik, neobavezujući u pogledu odgovornosti za procjenu vrijednosti radova i materijala za projektanta i s upozorenjemd a se u tom slučaju odstupanja procjene potrebnih materijala, radova i investicije mogu kretati i do +/- 10 do 20%, ovisno o složenosti projekta, u odnosu na troškovnik građevinsko-obrtničkih radova izrađen prema izvedbenom projektu s detaljima, na način kako je već predviđeno da bude izrađen izvedbeni projekt prema ovom standardu usluga.

PRILOG 3

3.3. VISINSKE KOTE
Rub ni u jednom navedenom slučaju nije dobar termin ako govorimo o visinskim kotama. Rub je isto što i ivica ili brid tijela, linija, a ne ravnina. Visinske kote se ne odnose na rub neke međukatne ploče, balkonske ploče, dimnjaka ili temeljna ploče nego na njenu gornju ili donju graničnu plohu – predlažem da se svuda  u 3.3. zamijeni riječ RUB sa riječi RAZINA pa će skraćenice ostati iste, a značenje bitno jasnije – gornja razina temelja (GRT), donja razina temeljne ploče (DRP) i tako dalje.
Nedostaju skračenice za gornju i donju razinu dna revizijskih okna (šahtova) koji se javljaju u tlocrtima temelja, kao i za kote poklopca šahtova, a to bi trebalo definirati i prikazati u izvedbenim arhitektonskim tlocrtima 1:50 (isto nedostaje i u predlošku prikaza tlocrta temelja u 1:50)

3.6. GRAĐEVNA OPREMA (STAVKE, STOLARIJA, BRAVARIJA)

Uz REI postoje i EI te druge oznake vezane na ZOP i svojsva pregrada kao i za „protupožarne“ bravarske stavke koje nisu vrata. Molim predvidjeti i skraćenice za njih (npr PP za bravarske pune ili ostakljene stavke)

3.9 MATERIJALI
MW MINERALNA VUNA (MINERAL
WOOL) – molim lijepo dodati i pojašnjenje da je to zajednički nazivnik za kamenu i staklenu vunu, često se ta tri pojma brkaju, pa predlažem:

MW MINERALNA VUNA – KAMENA ILI STAKLENA VUNA (MINERAL WOOL)

CG - PJENASTO (ĆELIJASTO) STAKLO
(CELL GLASS)
Ispraviti na: (CELLULAR GLASS)

Uz PVC koji je toksičan, dodati barem TPO/FPO – TERMOPLASTIČNI POLIOLEFIN (jer to je bolja, zdravija i češće korištena hidroizolacija u kvalitetnoj izvedbi.

PE P POLIETILEN
Staviti za skraćenicu samo PE

7.2.2. PRECIZNOST KOTIRANJA
1:250 1:200 i 1:100 – zašto se traži kod  kotiranja u cm u ovim mjerilima preciznosti na jednu decimalu, kada su normirane tolerancije u izvedbi građevina prema normi  HRN DIN 18202 veće od 1 cm za elemente koji se prikazuju i kotiraju u ovim mjerilima ???
Trebao za navedena mjerila preciznost ispraviti na nula decimala (zaokruživanje na bližu cjelobrojnu vrijedost) kod kotiranja u cm!

7.2.5.1.VISINSKE KOTE U TLOCRTU

Zamijeniti riječ: RUB na svim mjestima u tekstu sa riječju: RAZINA, jer rub nije ispravan pojam za visinsku poziciju, nego tlocrtnu.

7.2.5.2.VISINSKE KOTE U PRESJECIMA I POGLEDIMA
Zamijeniti riječ: RUB na svim mjestima u tekstu sa riječju: RAZINA, jer rub nije ispravan pojam za visinsku poziciju, nego tlocrtnu.

7.2.6.1.DIMENZIJE I OZNAKE GRAĐEVINSKIH ELEMENATA

Riječ fi se krivo pozicionirala na dva mjesta u grafici, nije na kružnom nego na kvadratnom profilu, a i kose crte su malo pobjegle.
Građevni element pravokutnog šupljeg presjeka ima iskrivljenu (netočnu) grafičku oznaku.

9. PRIKAZIVANJE MATERIJALA NA NACRTIMA

Slika 9-1. Prikaz materijala u različitim mjerilima
Uz termin Lagano armirani cementni estih dodati ili zamijenit s rječju glazura te dodati ili betonski namaz:  
LAGANO ARMIRANI CEMENTNI ESTIH/GLAZURA ILI LAGANO ARMIRANI BETONSKI NAMAZ/PODLOGA
Betonske podloge tj. namazi mogu biti lagano armirane isto kao i estih/glazura, koje nemaju šljunak kao agregat ili nemaju ni pijeska kao agregat. Betonski lagano armirani namazi mogu se izvoditi na istim pozicijama kao i estrisi, ali kod većih opterećenja i u većim debljinama, ali minimalno armirani npr Q mrežom, kao nekonstruktivni betoni.

MINERALNA VUNA – ovakva oznaka vrijedi i za elastificirane ploče ili folije toplinskih i zvučnih izolacija za udarni zvuk pa treba dodati:
MINERALNA VUNA I ELASTIFICIRANE PLOČE IZOLACIJA ZA UDARNI ZVUK

PILJENA GRAĐA – nedostaje riječ drvena:
PILJENA DRVENA GRAĐA

CLT - dodati i hrvatski naziv križno lamelirano masivno drvo:
CLT / KRIŽNO LAMELIRANO MASIVNO DRVO

ČEPASTA TRAKA – to je kolokvijali naziv, nije ni točan opis izgleda ovih folija (to su u stvari bradavičaste folije, ako prevedemo naziv s engleskog, a što je i u skladu s njihovim profilacijama, no trake za dilataciju i drenažu mogu biti i drugih formi profilacija ili kanelura, a ne samo s bradavicama pa predlažem zamjenu termina s preciznijim nazivom i opisom mogućih funkcija: DRENAŽNA ILI DILATACIJSKA TRAKA

 

13.7. PROJEKT IZVEDENOG STANJA (IZVEDENIH RADOVA) (PIS)
- ovo ne bi trebalo zvati projektom, jer to nije projekt već Snimak izvedenog stanja (SIS) ili Arhitektonski snimak izvedenog stanja (ASIS) analogno tom ešto imamo i Snimak postojećeg stanja. Ranije u tekstu Standarda se spominje više puta sintagma “dokumentacija izvedenog stanja”, izbjegnut je naziv projekt.

15. ZAJEDNIČKI PODATKOVNI MODEL –
Projekt izvedenog stanja (PIS)
ista primjedba kao i prethodno, na naziv PIS umjesto SIS ili ASIS

16. PRILOZI

Idejni projekt

Oznake pozicija presjeka na tlocrtima su neprimjerene razini razrade koja je idejno rješenje ili idejni projektu, a meni osobno i estetski vrlo neprihvatljive i nepotrebno previše informativne za ovu razinu razrade projekta.

Da li postoji definirana u Standardu i mogućnost izrade idejnog projekta i u većem mjerilu od 1:200 (za manje zgrade 1:100 ili 1:50, za projekte interijera 1:50, 1:25 1:20)? 1:200 nije prikladno mjerilo za sve vrste idejnih projekta.

Nacrt Presjeci i pročelja 1:200
Uz nacrte pojednog pročelja piše „fasada“, a trebalo bi „pročelje“

Oznake orijentacija pročelja su krive, Istočno pročelje je prema oznaci sjevera na tlocrtima i situaciju u stvari Jugoistočno pročelje i tako dalje za sve pročelja, umjesto J teba biti JZ, umjesto Z treba biti SZ, umjesto S treba biti SI pročelje.

Nacrti JZ i JI pročelja u mj. 1:200 su u pogledu otvora na prizemlju i katu na JZ pročelju i otvor na katu na JI pročelju su krivi kada pogledamo tlocrte glavnog projekta u mj 1:100.
Potrebno je međusobno uskladiti, etlajnije opisano uz primjedbe za pročelja i tlocrte mjerila 1:100.

Glavni projekt

Predataljno kotiranje i opisivanje (prema mojim opširnije argumentiranim općenitim uvodnim primjedbama), naprosto potiče izvođače i investitore manjih zgrada na izgradnju bez izvedbenog projekta i izradu troškovnika temeljm ovako opremljenog GP, iako nije sve ni približno dovoljno detaljno kotirano i opisano za izradu kvalitetnog troškovnika ili izvedbu „samo s planom oplate i glavnim projektom“, kao što to kažu neki kolege izvođači – što će ti izvedbeni projekt, dovoljan je samo plan oplate, niti plan savijanja armature se ne traži. A kamo li detalji i palirski nacrti… jer to ne zahtijeva ZOG…

Nepotrebno je kotiranje pozicija unutarnjih zidova u tlocrtima, jer se ionako ne mogu svi kotirati na vanjskim kotama. Podatke o veličini prostorija daje u ovlašteni arhitekt i kada nisu sve dimenzije prostorija kotirani i za to odgovara svojim pečatom ili digitalnim potpisom.

Tlocrt temelja – temeljna ploča 1:100
- zašto nije podebljana vanjska kontura - rub temeljne ploče, kao što su podebljani rubovi trakastih temelja? Ovako prikazano, nije baš jasno gdje je rub temeljne ploče, pogotovo zato što nema presjeka za varijatnu kućice s temeljnom pločom - da li je rub temeljne ploče iscrtkana deblja linija na ovom tlocrtu ili nešto drugo?
Bilo bi logično, ai uobičajeno je bilo do sada u projektiranju i edukaciji, da se rub temeljne ploče označava kao puna debela linija, kao i kod tlocrta temeljenja na trakastim temeljima.
Navesti na Slici 14-5. Tip linija i preporučena upotreba (str.354/121) da su debele linije i konture temeljnih traka, temeljnih ploča te konsture okna u tlocrtima temelja (koji bi trebali biti horizotalni presjeci kroz temelje i šahtove), a ne presjeci iznad njihove gornje razine!

Zašto su pozicije tragova zidova koji se nalaze iznad temeljne ploče crtane šrafirano kao armirano beton, ako bi tlocrt temelja trebao biti u stvari horizontalni presjek kroz temelje, s naznakom pozicije zidova iznad temelja samo s tankim linijama. Što kada su nosivi zidovi zidani, s  vertikalnim serklažima.
Predlažem da se tragovi pozicja zidova i stupova iznad temeljne ploče ne šrafiraju, već samo označe tankim linijama, uključivo i pozicije tragova dimnjaka i pozicije vertikalnih serklaža.
Kanalizacijska i druga revizijska okna bi trebala biti crtana horizontalno presječeno u tlocrtu temelja, a ne s prekriženim plavim i zelenim kvadratom, kao što je sada naznačeno na tlovrtu temelja.

Tlocrti prizemlja i kata 1:100
oznake visina parapeta – zašto piše npr. P100 ili P0, a ne p=100 ili P=0?
Koje dimenzije vrata se opisuju na nacrtima 1:100 – svijetle širine i visine (nužne za dokaz ispunjenja sigurnosnih, ZOP ili uporabnih uvjeta u glavnom projektu) ili modularne širine i visine vrata?
Na tlocrtima 1:100 u prilogu dalo bi se zaključiti da je malo jedno, a malo drugo opisano.

Ograde  balkona ili terasa – primjer kućice ima prohodni ravni krov iznad suterena s naznačenom punim parapetnom ogradom i laganom ogradom, gdje je način označavanja visine ograde takav kao i uz laganu ogradu galerije kata  prema zračnom prostoru prizemlja, ali predlažem da se umjesto H100 piše h=100. Ovako sada opisano  izgleda kao oznaka nekog profila ili cijevi.

Presjek 3-3 ima mali toplinski most na spoju  zida prema tlu s podom prizemlja desno od osi 5. Armiranobetonski nadtemeljni zid u tlu ZT1.2 bi trebao imati toplinsku izolaciju naznačenu i s lijeve strane.

Zašto nije označena gornja visinska kota dimnjaka na svim presjecima?

„Istočna fasada“ i „Južna fasada“ nisu usklađene s tloctima i presjecima.
Istočna fasada ima bravarske ograde prozora između osi 4 i 4' na katu, bez parapeta je (p=0 „francuski prozor“), a u tlocrtu kata na toj poziciji piše P100 i visina otvora je 155+25 = 180 cm, a na fasadi je 280 cm + vanjska bravarska ograda, koja nije naznačena u tlocrtu kao bravarska stavka. U tlocrtu kata je nacrtan i opisan otvor s parapetom od 100 cm, kao i u presjeku P1.
Na „Južnoj fasadi“ nema velikog otvora 300/570 cm naznačenog na tlocrtima prizemlja i kata, već samo otvor u razini prizemlja, s ogradom, koja je inače i nužna na toj poziciji, ali nije označena u tlocrtu kao bravarska stavka niti s potrebnom visinom h=100, jer se ostakljena stijena tu otvara prema vani, a ispod je visina do terena veća od 3 m.  
Potrebno je uskladiti pročelje s tlocrtom i presjekom

Zašto nazivi „fasade“, a ne hrvatski naziv pročelja?
Fasadom se kolokvijalno naziva završna obloga pročelja…

Nacrti „fasada“ su netočno opisani, s obzirom na oznaku Sjevera na tocrtima i situaciju. Istočno pročelje je prema oznaci sjevera na tlocrtima i situaciju u stvari Jugoistočno pročelje i tako dalje za sve pročelja, umjesto J teba biti JZ, umjesto Z treba biti SZ, umjesto S treba biti SI pročelje
Potrebno je ispaviti naslove nacrta pročelja.

Krovište

U tlocrtima1:100 i 1:50 linije presječnice krovih ploha i rubovi krovnih ploha se crtaju punim debljim linijama (streha, sljeme, uvale, grebeni). Nisu sada dovoljno naglašene na tlocrtu krovišta!
Potrebno je ucrtati i konturu žlijeba, ako je izbačen u odnosu na poziciju strehe krova.

U presjecima 1:100 i 1:50, linije vanjske konture pokrova i žlijebova se crtaju punim debljim linijama. Nisu sada dovoljno naglašene na presjecima  krovišta!

Uskladiti i navesti i ove deblje linije u crtanjima krovišta, u opisima potrebnih debljina linija na poziciji: Slika 14-5. Tip linija i preporučena upotreba (str.354/121)

Nije potrebno crtati oznake dimenzija krovne građe u 1:100, već samo u 1:50 – preveliko detaljiranje za 1:100 i predmet je projekta nosive konstrukcije, a ne arhitektonskog projekta!

Nije potrebno crtati poziciju letvu u presjecima 1:50, nepotrebno detaljiranje, kao i ucrtavanje rezervne hidroizolacije ispod pokrova - dovoljna je pozicija pokrova označena debljom linijom iznad krovne građe na isti način označena i pozicija žlijeba i opšavnih limova, sve ostalo je predmet detaljnih nacrta - detalja u većem mjerilu!
Opšavne limove u 1:50 označiti debljim linijama u presjecima (opšav zabatnog zida npr.).
Nedostajeu visinske kote za dimnjak u 1:100 i 1:50, nedostaje dužinska kota ukupne visine dimnjaka i visine iznad sljemena krova (bitno za funkcioniranje dimnjaka i ZOP u nekim slučajevima).

Izvedbeni projekt

Krive oznake Sjevera u odnosu na Idejni i Glavni projekt, i na Situaciji i na tlocrtima…

Tlocrt temelja - ploča 1:50
Vanjska kontura – rub armiranobetonske temeljne ploče mora biti označena punom debelom linijom, kao i kod kontura temeljnih traka kod temeljenja na trakastim temeljima.
Ostale primjedbe vezano na tragove konsturktivnih i nekonsturktivnih elemenata iznad razine gornjeg ravnine temelja i presjeke kroz revizijska okna kao i kod prikaza u mj 1:100 za glavni projekt tlocrt temelja - tlocrt temelja je horizontalni presjek kroz temelje i revizijska okna, a nije presjek iznad razine temelja, kroz zidove i stupove s pogledom prema dolje, ovaka prikaz elemenata konstrukcija iznad razine gornje ravnine temeljnih traka (GRT) ili ploče (GRP)  je zbunjujući i ne obuhvaća revizijska okna, a trebao bi ih prikazati horozontalno presječeno, s njihovim kotama dna i poklopca okna!

Oznake širine i visine otvora

Ulazna SI vrata u prizemlju u mj. 1:50 su viša i šira za po 10 cm (116/250) u odnosu na dimenzije iz mjerila 1:100 (106/240), a SI prozor (stavka 14) je istih dimenzija i u 1:100 i u 1:50 na osovini otvora 170/70, ali u tlocrtu 1:50 označena je širina 171 cm… potrebno uskladiti za sve otvore.
Što je ispravno? Po meni, treba uvijek u 1:50 unostiti dimenzije građevinskih (zidarskih)  otvor za izvedbene nacrte.

Otvori za unutarnja vrata su označeni modularno na osovini (90/210), a tlocrtno kotirani 91 cm. Što je točna dimenzija zidarskog otvora za izvedbu?

Nedostaju broj širina x širina stube / broj visina x visina stube na svim linijama hoda i na krakovima koji se ponavljaju jedan iznad drugoga tlocrtno uz obje strelice, gdje mogu biti različiti podaci za jedna i drugi krak!

Nedostaje bravarska ograda ispred vrata u sastavu ostakljene dvoetažne stijene u prizemlju, visina i bravaska stavka ograde.

Neusklađeni otvor između osi 3 i 4 na istočnom pročelju presjeku P1, tlocrtu kata  (Š/V visina parapeta, bravarska ograda ili puni parapet 100 cm)… potrebno usklađenje!

Pročelja, a ne fasade u naslovu nacrta pročelja.

Potrebno ispraviti naziv orijentacije pročelja u skladu sa oznakama sjevera na tlocrtima i situacijama iz idejnog i glavnog projekta.

I je JI pročelje
J je JZ pročelje
Z  je SZ pročelje
S je SI pročelje

Primjedbe za toplinski most u poprečnom presjeku P2 kao i za glavni projekt.

Koja je razlika između prvog i drugog nacrta uzdužnog presjeka P1 i P1, osim u poziciji naslova lista?

Zbunjujući su nazivi presjeka - imamo Uzdužni presjek 1 i Poprečni presjek 1
Zašto se ne zovu kao i skraćeno i navedeno na oznakama presjeka na tlocrtima (P1, P2 i P3), predlažem:

Uzdužni presjek P1
Poprečni presjek P2
Poprečno presjek P3

Detalj prozora
- nisu kotirane dimenzije po visini u presjeku prozora, pogotovo kutije za toletu i bangera
- nema oznake slojeva poda u presjeku
- nema visinskih kota
- nema opisa materijala koji se specifični za detalj (limena klupčica - materijal, RŠ, dimenzije, obloga špaleta i nadvoja izvana i iznutra, itd. – nešto do toga je opisano ranije u prikazu kako se opisuju detalji, ali nije na primjer debljina lima koji se koristi za limenu klupčicu, materijali metala i njegova antikorozivna zaštita.

Nacrti poslije detalja prozora
Nedostaju nazivi nacrta: Plan oplate na svim listovima, jero ovo nisu obični izvedbeni nacrti već tlocrti, pogledi i presjeci nosive armiranobetonske konstrukcije!

Podnositelj:

Potpisnik: Goran Gluhak

Članak:

Primjedba:

Pozdravljam očito ogroman trud uložen u donošenje ovog dokumenta. Smatram da ga se može još poboljšati ali već i u ovom stanju je jako dobar. Međutim, najveća zamjerka koju imam bi morala biti otklonjena – odnosi se na nedosljednost razdvajanja faza projekta po pitanju postotka ukupne vrijednosti projektiranja, i samih opisa zadataka određenih faza. Ne može se za fazu analize projektnog zadatka reći da je 2% ili 3% ukupne vrijednosti projektiranja, odvojeno od idejnog rješenja, a drugdje u Pravilniku tvrditi da je analiza odnosno provjera projektnog zadatka dio idejnog rješenja.

Obrazloženje:

1.    Tekst Pravilnika, te prilog 2 – provjera zadatka
Članak 2., 23., prilog 2 – idejno rješenje uključuje analizu i provjeru zadatka
Članak 32., 39., 45., 51.,  – provjera zadatka je odvojena cjelina od idejnog rješenja
Općenito se šeta s pojedinim kategorijama. I na prezentaciji je rečeno da je izrada opisa i grafičkog prikaza građevine zapravo idejno rješenje, a onda se u podfazama u prilogu 2 odvaja posebne uvjete i uvjete priključenja iz idejnog rješenja dok se istovremeno ne odvaja provjera zadatka.
2.    Prilog 3 – kratice
Smatram da se trebalo slijediti hijerarhiju kratica u većoj mjeri, u smislu da je treće poglavlje priloga 3 odredilo nekakav redoslijed – kratice bi trebale redom uzimati slova po logici ili početnih slova riječi, ili uzastopnih početnih slova. U smislu da bi tehnička etaža morala biti TE jer je navedena prije etaže terase koja bi po toj logici bila ET, a mezanin bi trebao biti ME.
Forsirana troslovnost namjena prostora slomljena je prostorom namjene wc s kraticom WC. Mislim da je isto tako potpuno normalno da se „kuhinja“ označava sa KH kao i kupaonica sa KP. Logika izbacivanja samoglasnika isto tako nije dosljedna pa imamo SOB za sobu i TER za terasu, dok čajna kuhinja može jednostavno biti ČKH a ne ČJN.
Gornji rub poda bi trebao zapravo biti GRGP odnosno gornji rub gotovog poda, smatram to logičnijim od kraćenja riječi pod u PD. Visina se koristi kao V u VP i VE a kao VS u VSO. Kratica GP ima previše povezanih značenja i mislim da bi trebala biti GVP kao građevinska visina parapeta.
Sjenila i stijene imaju isti prefiks (S) pa mislim da bi bilo bolje da sjenila počinju sa SJ – SJR, SJŽ, SJG za rolete, žaluzine, grilje.
Općenito smatram da bi trebalo napraviti reviziju kratica iako pozdravljam trud da se taj dio opreme nacrta standardizira.
3.    Prilog 3 – osi
Mislim da je za označavanje osi u ortogonalnom sustavu poželjno koristiti prefiks X i Y a u slučaju potrebe za osima koje nisu s njima paralelne, i prefiks Z. Na taj način oznake osi bi bile X1 ili X.1.
4.    Prilog 3 – kotiranje
Kod svih nacrta trebali bismo težiti minimalnoj preciznosti od 1 cm, što bi značilo da svi nacrti koji se kotiraju u metrima trebaju imati (barem) dvije decimale preciznosti.
Jednostruka bi visinska kota presjeka trebala mjeru imati uvijek iznad horizontalne linije, kako bi bila dosljedna u prikazu sa dvostrukom visinskom kotom presjeka. Na slici 7-5g kota donjeg ruba konstrukcije nije na istom mjestu kao na slici 7-5h a trebala bi biti.
5.    Prilog 3 – oznake
Potkrala se mala greška u slici 8-3 u tumaču oznake UZ8a.
Smatram da nije dobro građevinsku mjeru označavati samo 10 mm (2 × 5 mm) većom od modularne već bi bilo dobro da je dvostruko veća razlika, odnosno da za modularnu širinu 90 cm građevinski otvor bude širok 92 cm. Neparne mjere (u ovom primjeru 91 cm) za posljedicu vrlo često imaju kotiranje na polovicu centimetra što je u građevinskoj izvedbenoj preciznosti vrlo upitno. Možda je još bolje uopće izbaciti tu formulu iz pravilnika.
6.    Prilog 3 – materijali
Čepasta folija kao materijal sa značajnom debljinom (bilo u funkciji dreniranja ili zaštite vertikalne hidroizolacije, bilo kao podloga za za postavljanje cijevi podnog grijanja) „zaslužuje“ bolji tretman od PE folije koja zaista jest nemjerljivo tanka na arhitektonskim nacrtima.
Obzirom da su crvena i zelena boja zbog svoje primjene u drugim društvenim djelatnostima vrlo prepoznatljive, i budući da je koloristički kontrast najjači upravo između te dvije boje, smatram da bi nove konstrukcije trebale biti označene zelenom a ne plavom bojom.
7.    Prilog 3 – prikaz građevnih dijelova i opreme
Bilo bi dobro dopuniti prikaz građevinskih otvora s balkonskom stijenom koja je upuštena u prag, radi pojašnjenja kako označiti dimenziju otvora. U projektima nerijetko označavam takve stijene na način da u dimenziji visine dajem i skrivenu visinu u podu, te skrivenu visinu u spuštenom stropu (ili visinu kutije za sjenilo) pa na oznaki piše 15 + 250 + 25, primjerice. Mislim da bi takvi slučajevi koji zapravo uopće nisu rijetki trebali biti pojašnjeni.

Podnositelj:

Potpisnik: Ante Milas

Članak:

Primjedba:

Pravilnik, kao cjelina, bitno doprinosi sređenju  i unapređenju stanja u području arhitektonskih usluga. Sređenjem olakšava struci posao i poslovanje ali istovremeno traži od struke da kvalitet  usluge podigne na propisani nivo.

Obrazloženje:

STANDARD OPREME ARHITEKTONSKIH NACRTA

Smatram da nam pravilnik koji definira opremu grafičkih prikaza u prostornim i urbanističkim planovima ne može biti apsolutni uzor pri definiranju standarda opreme arhitektonskih nacrta.
Prostorni i urbanistički planovi su, takoreći, dio zakonske regulative namjenjen ukupnoj javnosti. Svaki taj plan proučava,  gleda i pokušava interpretirati na tisuće službenika, projektanata, investitora, poduzetnika, ali i "običnih" građana. Stoga je jasno da ti planovi moraju biti jednoobrazno opremljeni i u na neki način isti u Zagrebu kao i u Splitu.
Arhitektonski nacrti tretiraju drugu materiju, a pojedinačno su namjenjeni  daleko manjem broju zainteresiranih (investitor, projektant , referent u upravi, izvođač i nadzor). Za razliku od urbanističkih, arhitektonski projekti su veoma raznoliki po vrsti objekata koje obrađuju, po veličini tih objekata i po materijalu iz kojeg se ti objekti grade. Zbog toga je oprema arhitektonskih nacrta kompleksna i mora biti fleksibilna kako bi, za konkretan zadatak dala, prikladno opremljen, što čitkiji projekt.
Smatram da je ponuđeni standard  sveobuhvatan i veoma koristan. Drži visoko letvicu kvalitete nacrta i velika je pomoć svima koji rade arhitektonske projekte.
Jednako tako smatram da standard opreme arhitektonskih nacrta ne smije biti prenormiran, isključiv i zatvoren za razvoj. Smatram da  mora biti prilagodljiv konkretnom zadatku projekta i mora dozvoljavati alternative.

Kao primjer detalja u kojima bi standard trebao biti otvoren i dozvoljavati alternative navodim slijedeće:

3. KRATICE
Uz veliki trud navedeno je skoro 200 kratica. Po mom mišljenju, neke su prihvatljive , a neke bi mogle biti bolje. U svakom slučaju, ne može se tražiti od stručne javnosti da napamet zna sve te kratice, pa je zato na nacrtu uz upotrebu kratica obavezna i legenda koja ih tumači. Kad je već legenda obavezna, onda i kratice mogu biti različite od ponuđenih u nadi da će biti efektnije, prikladnije i jednostavnije.

4. OZNAČAVANJE ....PROSTORA
Prezentirano označavanje zgrada, etaža i prostora, zbog svoje kompleksnosti, prikladno je za velike projektantske zahvate (veliki kompleksi koji imaju zgrade, dilatacije  i/ili ulaze u zgradame, katove, funkcionane jedinice i prostore u tim jedinicama). Istovremeno je pretenciozno za jednostavne zgrade koje su, primjerice, prizemnice i imaju samo četiri prostorije. Za ove potonje treba ostaviti slobodu za prikladno, jednostavno označavanje prostorija. Recimo: prostorije od 1 do 4.

5. MREŽA OSI, RASTER I KOORDIN .....
Predloženi sustav tlocrta u kojem se obavezno crtaju osovine nosivih (i drugih) linija konstrukcije ima svoje dobre i loše strane. Što su konstrukcije u smislu tlocrta, veće i pravilnije opravdanije je crtanje osovina jer ono kod takovih konstrukcija zaista doprinosi lakšoj komunikaciji između sudionika u izgradnji.
Kod manjih objekata pogotovo ako su složenijeg oblika (kao u primjeru u pravilniku), po mom iskustvu, crtanje osi je kontraproduktivno jer se crta nešto što je imaginarno, što u naravi ne postoji, a opterećuje nacrt i otežava kotiranje.
Kao zaključak smatram da bi projektantu trebalo ostaviti slobodu da crta raster ili ne, ovisno o njegovoj procjeni koliko raster doprinosi ili ne doprinosi čitkosti nacrta za konkretnu zgradu.

7. KOTIRANJE
U poglavlju o kotiranju na listu 37 daje se primjer kotiranja tlocrta i presjeka u mjerilu 1:200. Mjerilo 1:200 u praksi je najčešće upotrebljavano pri izradi idejnih projekata. Idejni projekt po prirodi stvari teži da što čitljivije i efektnije prezentira ideju projekta kroz jasan prikaz funkcije, prostornih odnosa i elemenata oblikovanja. Projektant mora imati slobodu da bira način kako će najuvjerljivije prezentirati ideju projekta.
Kotiranje idejnog projekta unatoč svojoj egzaktnosti ni najmanje ne doprinosi prezentaciji ideje projekta. Suprotno tome – kotiranje grafički zagađuje crtežom izraženu ideju projekta.
Kotiranje u idejnom projektu treba primjenjivati izuzetno i krajnje reducirano. Grafičko mjerilo na crtežu dostatno je za iščitavanje interesantnih numeričkih podataka
Zbog svega navedenog mislim da kotiranje idejnog projekta nikako ne smije biti dio standarda opreme arhitektonskih nacrta.

Podnositelj:

Potpisnik: Helena Alfirević Arbutina

Članak:

Primjedba:

Uporno si zadajemo više posla za manje novaca!
GRAFIKA:
Idejni projekt se rijetko upotrebljava (samo za lokacijske dozvole). Treba prikazati idejno rješenje, a ovo je previše podataka za isto, osim suvišnih osi, ne treba stavljati tlocrtne visinske kote, dovoljna je jedna situacija (npr. sa prikazom krovnih ploha), čak se može i jednostavnije kotirati, samo vanjske gabarite (bez prikaza stolarije). Situacija je predetaljno prikazana, kao za glavni.
Dovoljan je jedan presjek i na pročeljima ne treba stavljati visinske kote.

Za glavni projekt: izbaciti kotiranje svih zidova osim vanjskih/nosivih, dovoljna dva presjeka (uzdužni i poprečni) iako sve više projektanata radi samo jedan (prolazi za dozvolu) kako bi investitori naručili izvedbeni projekt. Nepotrebno označavanje visinskih kota na pročeljima. Treba dodati oblogu pročelja (kamen, opeka i sl.).
U izvedbenom - sheme stolarije - izdvojena stavka.

Obrazloženje:

Podnositelj:

Potpisnik: Katarina Novosel Barišić

Članak: Standard opreme arhitektonskih nacrta - 13.4.2. Tlocrt (GLP)

Primjedba:

Opisi
Tlocrti moraju sadržavati sljedeće podatke: - oznake i imena prostorija i, ako je potrebno, namjena ili kategorija, - opločenje podova i neto ploštine prostorije (naznačeni na crtežu ili brojčanom oznakom i legendom uz crtež ili u tehničkom opisu), - oznake sastava građevnih dijelova važnih za provjeru sukladnosti s bitnim zahtjevima za građevinu, - oznake po etažama za dimnjake i otvore, - podatke o dizalima (dimenzije kabine, nosivost), - protupožarni zahtjevi za vrata i zidove, - nagibi i padovi, - u tlocrtu temelja osnovni podaci o kanalizacijskim vodovima.

Obrazloženje:

Obzirom da se sadržaji o kanalizacijskim vodovima nalaze u projektu hidroinstalacija koji čini sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole molim naslov da iste ne ubacuje kao obvezni sadržaj arhitektonskog dijela projekta a sve radi optimizacije rada.

Podnositelj:

Potpisnik: Katarina Novosel Barišić

Članak: Standard opreme arhitektonskih nacrta - 13.2.2. Tlocrti (IDR)

Primjedba:

13. OPIS NACRTA U RAZLIČITIM FAZAMA PROJEKTA
13.2. IDEJNO RJEŠENJE (IDR)
13.2.2. TLOCRTI (IDR)
U tlocrte je potrebno unijeti sljedeće podatke: - naziv i neto ploštine prostorije (naznačeno na crtežu ili brojčanom oznakom i legendom uz crtež); ploštine mogu biti navedene u tablici uz crtež ili u tehničkom opisu, - zbrajanje neto ploštine po skupinama prostorija ili funkcionalnim cjelinama, sukladno HRN ISO 9836; može biti u tablici uz crtež ili u tehničkom opisu, - apsolutna nadmorska visina za relativnu kotu ±0,00

 

Obrazloženje:

Zbrajanje neto ploštine po skupinama prostora nikada nije bilo sastavni dio idejnog rješenja jer se kroz praksu pokazalo da nije potrebno u ovoj fazi projekta. Molim naslov da izbaci navedenu točku I optimizira obuhvate rada u pojedinim fazama.

Podnositelj:

Potpisnik: Katarina Novosel Barišić

Članak: Standard opreme arhitektonskih nacrta - 12.5. Prikaz priključka na javnu komunalnu infrastrukturu

Primjedba:

Obzirom da se predmetni sadržaji nalaze u projektima pojedinih struka koje čine sastavni dio projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole molim naslov da iste ne ubacuje kao obvezni sadržaj arhitektonskog dijela projekta a sve radi optimizacije rada.

Obrazloženje:

Podnositelj:

Potpisnik: Katarina Novosel Barišić

Članak: Standard opreme arhitektonskih nacrta - 12.3. Situacija projektiranog stanja

Primjedba:

U slučaju (do)gradnje potrebno je izraditi situaciju postojećeg i planiranog stanja.
Opisi
U nacrtu situacije projektiranog stanja potrebno je navesti sljedeće podatke
: - oznaka zgrade (građevine), - etažnost zgrada, - oznake etaža u presjeku, - površina građevne čestice, - površina građevina u kontaktu sa zemljištem, - površina izgrađenih otvorenih stambenih / uporabnih prostora, - površina pejsažno uređenih otvorenih stambenih / uporabnih prostora, - površina asfaltiranih prometnih i funkcionalnih površina, - površina neasfaltiranih prometnih i funkcionalnih površina, - površina zelenih površina (prirodni teren), - izgrađeno područje

 

Obrazloženje:

Obzirom da se podaci površine građevne čestice, površina građevina u kontaktu sa zemljištem,  površina izgrađenih otvorenih stambenih / uporabnih prostora, površina pejsažno uređenih otvorenih stambenih / uporabnih prostora,  površina asfaltiranih prometnih i funkcionalnih površina, površina neasfaltiranih prometnih i funkcionalnih površina, površina zelenih površina (prirodni teren), izgrađeno područje nalaze u tekstualnom dijelu idejnog i glavnog projekta molim naslov izbacivanje istih iz nacrta situacije radi optimizacije rada.

Podnositelj:

Potpisnik: Katarina Novosel Barišić

Članak: Standard opreme arhitektonskih nacrta - 10.8.3. Namještaj (Pokućstvo)

Primjedba:

STANDARD OPREME ARHITEKTONSKIH NACRTA

10.8.3. NAMJEŠTAJ (POKUĆSTVO)
Namještaj (pokućstvo) se u arhitektonskim nacrtima prikazuje sa posebnim simbolima (Slika 10-26). Namještaj (pokućstvo) je sav pokretni namještaj koji je neovisan o građevnim dijelovima zgrade, ali je nužan za definiranje potrebne dispozicije i položaja električnih instalacija (rasvjeta, sklopke, utičnice i dr.).

 

Obrazloženje:

Molim naslov ispravak simbola. Prijedlog uključuje tri različita simbola ovisno o veličini mjerila.
Molim istovjetne simbole radi optimizacije rada.

Podnositelj:

Potpisnik: Predrag Čaklović

Članak:

Primjedba:

Obrazloženje:

1. Str. 52., prikaz materjiala nije u skladu s TPRUETZ.
2. U rekonstrukciji imamo "postojeće stanje", a "projektirano stanje" nije potrebno naglašavati, nalazi se u projektu i podrazumjeva se da je "projektirano stanje". Dakle, imamo npr: Tlocrt prizemlja, postojeće stanje i Tlocrt prizemlja (bez "projektirano stanje").

Podnositelj: Predrag Čaklović

Potpisnik: Predrag Čaklović

Članak: Definirati kako se označava katnost zgrade

Primjedba:

1. Definirati kako se označava katnost zgrade
2. Možda tipizirati sastavnicu...

Obrazloženje:

Definirati kako se označava katnost zgrade:

Po+P+2+Pk, S+P+5,
a ne S+P+1+2+3+4+5

Možda tipizirati sastavnicu... U sastavnici
naziv lista i broj lista dvostruko većim
fontom, tako da se brzo može pronaći ono
što se traži.