• Povećaj tekst
  • Smanji tekst
  • Negativni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Čitljiv font
  • Reset

Tko je ovlašteni arhitekt?

Snimite Projektirati-graditi-savjetovati u word formatu
(417 Kb)

Projektirati-graditi-savjetovati

Arhitekt - povjerenik investitora i javnosti. Jamac kulture građenja i zaštite okoliša.

Odgovornost za kulturu građenja

Korisnost, postojanost i ljepota. Za ove su klasične principe umjetnosti građenja prije svih zaduženi arhitekti, ali također i investitori i političari koji su odgovorni za dobru arhitekturu, unutrašnje uređenje, krajobrazno oblikovanje i urbanizam.

U najznačajnija svjedočanstva ljudske povijesti spadaju sačuvani primjeri arhitekture tijekom šest tisućljeća. Od prapočetka arhitekture u Mezopotamiji i Egiptu preko građevnih oblika u antičkoj grčkoj i Rimu, u Aziji i Americi do građevina srednjeg vijeka, renesanse i baroka.
Društveni i politički razvoj, religije, napredak u znanosti i tehnici, raspoloživi građevni materijali, promjene ukusa, preuzimanje tuđih kultura i mnogi drugi različiti utjecaji određivali su građevne stilove pojedinih razdoblja.

Usprkos različitih građevnih znanja većina značajnih građevina približila se trima osnovnim principima graditeljske umjetnosti - arhitekture koje je izrekao rimski arhitekt Vitruvije prije 2000 godina u svojem djelu "De architectura": upotrebljivost, postojanost i ljepota.
Usporedbom građevina lako je utvrditi da se idealna predodžba korisnosti i ljepote mijenjala tijekom vremena, ali to ne umanjuje trajnu aktualnost ovih osnovnih principa.

Arhitektura, uz tehničku i oblikovnu, ima i socijalnu dimenziju: ona je dio neposrednog okoliša svakog čovjeka, sveprisutna je te time utječe na raspoloženje i prosudbu pojedinačnoga općeg. Stoga je zahtjev za kvalitetom stanovanja i dobrog oblikovanja izgrađenoga okoliša bezvremenski i opravdan.

Čovjek mora stajati u žarištu arhitekture; ona je uvijek ogledalo društvenih i životnih uvjeta.

Tim društvenim uvjetovanostima treba također pribrojiti i obzirnost prema okolišu, štedljivo raspolaganje zemljištem, kao i očuvanje postojećih građevnih vrijednosti.Odgovornost za dobru arhitekturu, skladno oblikovanje pejzaža i planiranje gradova leži na svim sudionicima građenja, prije svega na političarima, investitorima i projektantima.Političari su odgovorni jer putem zakona, razvojnih programa i inicijalnih građevnih programa stvaraju okvire za gradbeno djelovanje. Investitori - privatni i javni - jer naposljetku u okviru svojih građevnih prava sami odlučuju što, kako i tko će projektirati i graditi.

Samo arhitekt pored tehničkih i organizacijskih nudi i oblikovne sposobnosti, a istovremeno je povjerenik investitora, javnosti i zaštite okoliša.

Dobra je arhitektura više od pukog sređivanja funkcija, a vodi se i drugim kriterijima osim novcem i vremenom. Arhitekti zato, kao i političari i investitori, snose posebnu odgovornost za naš izgrađeni okoliš.
U statutima europskih parlamenata, ne bez temelja, kaže se o arhitektima: "Arhitektura je od javnog interesa, a kvaliteta je izgrađenog okoliša za dobrobit ljudi od najvećeg značenja. Zadatak je arhitekta skrbiti o ovoj kvaliteti."

Arhitekt - povjerenik i savjetnik investitora

Arhitekti jamče kao povjerenici investitora njihov utjecaj u svakoj fazi projektiranja i građenja, čuvaju ih od pogrešnih odluka i štite ih od iskorištavanja. Neovisnost arhitekata je pretpostavka za objektivnu kontrolu kvalitete.

Jednoznačno odvajanje projektiranja od izvedbe, kao i neovisnost projektanta od izvođačkih tvrtki, vrhovni je princip u djelovanju arhitekata.Tvrdnja se zasniva na uvjerenju da se najviša moguća kvaliteta može jamčiti samo neovisnim projektiranjem i vođenjem gradnje.Uostalom, takva podjela zadataka pokazala se uspješnom i u mnogim drugim područjima, sve do demokratske organiziranosti države.
Slobodni arhitekt nije samo naručeni i honorirani projektant, on je također savjetodavac i povjerenik investitora, kojem on stavlja na raspolaganje sva svoja znanja stečena školovanjem i iskustvom.
On ugrađuje investitorove želje u projekt, izrađuje izvorna rješenja građevnog zadatka, priprema izbor izvođača i brine se o gradnji do samoga njenog završetka.On jamči osobni utjecaj investitora u svakoj fazi provedbe projekta, štiti njegove interese u svakom smislu, štiti ga od pogrešnih odluka i čuva ga od iskorištavanja.

Samo je arhitekt nadležan prikazati investitoru sve građevne mogućnosti koje dolaze u obzir. To vrijedi također i za unutarnje uređenje, pejzažno uređenje i urbanizam.
Poduzetnik koji istovremeno nudi projekt i izvedbu, reklamira se jamčenjem fiksnih cijena, kao i "projektom i izvedbom iz jedne ruke". Ta tvrdnja "projekt i izvedba iz jedne ruke" čini se praktičnom i ekonomskom, ali je ipak u pravilu pogrešna. Fiksna cijena ne jamči automatski i najpovoljnije rješenje. Točno pridržavanje troškova gradnje moći će mnogo detaljnije i sigurnije utvrditi arhitekti, kada se pojedina troškovnička rješenja podastru prije početaka gradnje, a pojedini se građevni radovi nude kao fiksna cijena. Samo tako će natječaj na tržištu građevnih radova biti najpovoljnije iskorišten za investitora.
Kada investitor ima projekt i izvedbu "iz jedne ruke", ne gubi samo velik dio svojih mogućnosti utjecaja, nego se mora zbog sukoba interesa odreći objektivnog savjetovanja. Tako, nasuprot neovisnom arhitektu, građevinskom je poduzetniku (koji također projektira) na prvom mjestu njegova dobit, a oblikovni i kvalitativni kriteriji su u drugom planu. Povjeravanje projektiranja i izvedbe jednom te istom poduzetniku ide uvijek na teret investitora.

Nasuprot tome, neovisni arhitekt uzima u obzir, pored nesumnjivo važnih pitanja isplativosti, također funkcionalne, oblikovne i socijalne aspekte. Samo u zajedničkom, punom povjerenja radu s arhitektom - projektantom i savjetnikom, neovisnom od izvođačke tvrtke, može investitor optimalno ostvariti svoje želje. Također, objektivnu kontrolu kvalitete može jamčiti samo arhitekt.
I ne posljednje: građenje bez neovisnog arhitekta ni u kom slučaju nije troškovno povoljnije.
I građevni poduzetnik projektira ili naručuje projektiranje, ali se tada troškovi uključuju u fiksnu cijenu, a neovisni arhitekt objavljuje svoj honorar javno. Generalni izvođač koji i projektira, neće zbog toga graditi povoljnije jer će on od početka u svoju fiksnu cijenu uračunati u dodatni rizik.

Kvalificirana naobrazba i jasna jamstvena pravila nude investitoru sigurnost

Široka i intenzivna naobrazba jamče visoku stručnost arhitekata. Daljnjom dodatnom izobrazbom, izmjenom iskustava, praćenjem stručne literature i sudjelovanjem na arhitektonskim natječajima arhitekti su u svakom času informirani o stanju razvoja tehnike i umjetnosti

Nazivi " ovlašteni arhitekt", " ovlašteni arhitekt unutrašnjeg uređenja", " ovlašteni krajobrazni arhitekt", " ovlašteni arhitekt urbanist" zaštićeni su zakonom (Zakonom o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu, NN 47/98.). Ovim se nazivima smiju koristiti samo oni koji su upisani na odgovarajuće liste u Komori. Pretpostavke za upis su dokazi o završenom studiju na odgovarajućoj visokoj školi i trogodišnje iskustvo u praksi. Projektantski i graditeljski postupci zahtijevaju široko obuhvatna tehnička znanja, dotičući također i mnogobrojne druge znanstvene discipline. Samo odgovarajuće široka naobrazba arhitekta jamči traženu kvalifikaciju. Zbog toga je arhitekt dužan stalno se dalje obrazovati kako bi u svako doba bio informiran o aktualnom stanju tehnike i znanosti. To se postiže seminarima i ostalim oblicima daljnjeg obrazovanja, razmjenom iskustava, stalnim praćenjem stručne literature i sudjelovanjem na arhitektonskim natječajima. Graditeljskim postupcima mogu u određenim okolnostima nastati znatne štete. Arhitekt jamči za sve svoje projektantske i nadzorne pogreške. On je za te slučajeve obvezatno osiguran. Jasna pravna regulativa, kao i obvezatno osiguranje arhitekta znače za investitora dodatnu sigurnost. Investitor se zbog toga ne mora bojati da će arhitekt moći izbjeći svoje obveze stečajem, što kod građevinskih poduzetnika nije rijedak slučaj.

Od projektiranja do zaštite okoliša

Zadaće arhitekta su daleko iznad samog projektiranja i nadzora gradnje. Primjeri za to su stručno ocjenjivanje, suradnja s nadležnim službama, zaštita okoliša i posrednički razgovori sa susjedima uz gradilište

Arhitekt je prije svega posrednik između investitora i izvođača na jednoj strani, te investitora i javnosti na drugoj strani. U užem smislu stručni zadatak arhitekta sastoji se u oblikovnom, tehničkom i ekonomskom projektiranju građevina. Tome treba pribrojiti i savjetovanje, brigu i zastupanje naručitelja u pitanjima planiranja i provedbe buduće gradnje, kao i nadzor izvedbe. Arhitektonski zadaci čine jedinstvenu cjelinu, od pronalaska lokacija, preko projektiranja i nadzora gradnje do brige o objektu.
Pored čistog projektiranja i praćenja gradnje arhitekti obavljaju i mnogostruke dodatne zadaće: od odlučivanja o lokaciji, preko suradnje s nadležnim vlastima, pa sve do posredničkih razgovora sa susjedima uz gradilište.

Ne treba zaboraviti zaštitu okoliša: opseg se zelenila treba odmjeriti, biotopi se trebaju čuvati, a građanske inicijative treba obavještavati ili im objašnjavati projekte.
Jedna vrlo važna funkcija arhitekta može postati jasna dugo nakon završetka građevnog projekta. Arhitekt unutar jamstvenog roka utvrđuje građevne nedostatke te se brine oko njihovih otklanjanja. I ta činjenica pokazuje da se kvaliteta arhitekture može postići jedino ozbiljnim i neovisnim arhitektovim projektiranjem te kontrolom kvalitete.

Odgovori arhitekata na aktualni razvoj

Društveni i tehnički razvoj znače za arhitekte uvijek nove izazove. Njihov je zadatak uvažiti ta strujanja i pretvoriti ih u oblikovna i ekonomična rješenja.

Pored svojih uobičajenih zadaća projektiranja i provedbe građevnih projekata, arhitekti se moraju pravovremeno prilagoditi aktualnom društvenom i specifično građevinskom razvoju, kao i izazovima koji iz toga proizlaze.Promijenjeni način mišljenja i potreba zbog promjena vrijednosnog sustava, rastući broj starijih ljudi, jača integracija starijih i invalida, zdravo stanovanje, pojačani zahtjevi za zaštitom okoline u proizvodnom području i novi poduzetnički oblici samo su neki primjeri. U gradnji vlastitih domova rastući troškovi pobudili su posebno zanimanje za ekonomično građenje. Visoka iskoristivost malih građevnih parcela, drveno-skeletni način gradnje, osobna gradnja, jednostavni tlocrti, pomoć susjeda ili zajednička gradnja ovdje su najvažniji recepti.

Druga aktualna područja su sanacije, promet u mirovanju, humano stanovanje i rad, zgusnuta gradnja u postojećem, modernizacija starih zgrada, arhitektura kao sredstvo formiranja imidža poslovnih zgrada, obnova sela ili urbana obnova. Kod tih posebnih zadataka pokazuje se prednost sveobuhvatnog i širokog obrazovanja arhitekata.U posebne građevne trendove spada i primjena prefabriciranih građevnih dijelova. To može, ali i ne mora štetiti oblikovnim kvalitetama. Ako se prefabricirana gradnja zasniva samo na racionalizaciji i prije svega na ekonomičnosti, nastaje arhitektura koja nije primjerene kvalitete. Najčešće kritike su poznate: gubitak "duše", nedostatno povezivanje u povijesne sredine, neraščlanjene građevne mase, nedostatna urbanost, odbojan izgled zgrada, prostora, trgova itd.
U rukama iskusnog i odgovornosti svjesnog arhitekta prefabricirani su građevni elementi sredstvo, kao i ostali građevni materijali, za rješenje projektantskih zadataka. Za očekivati je da će se primjena prefabriciranih građevnih elemenata pojačati u gradnji stanova i obiteljskih kuća, a ne samo u industriji i javnim gradnjama.
Ne treba se bojati loše kvalitete građenja i oblikovanja ako će objekte projektirati iskusni arhitekti svjesni odgovornosti prema javnosti i izgrađenom okolišu.

"Pravi" arhitekt

Pravi arhitekt je onaj čije se shvaćanje po mogućnosti podudara s investitorovom predodžbom. Izvedene gradnje, preporuke, objavljivanja u časopisima, a pri većim projektima i arhitektonski natječaji vode pravom izboru.

Kako, dakle, pronaći "prave" arhitekte? Arhitekti ponajprije ovladaju svojim zanatom i mogu praktično projektirati i izvršavati bilo koji građevni zadatak.
Naravno, i ovdje postoje stručnjaci, svaki arhitekt ima svoj "rukopis", svoj omiljeni stil, svoja oblikovna rješenja.Na pravi put pri izboru arhitekta mogu također voditi i preporuke, kao i objave radova u stručnim publikacijama i časopisima. Ako postoji barem minimum simpatije i obostranog razumijevanja, mogu se investitor i arhitekt spokojno upustiti u gradnju.Kod većih javnih ili poslovnih gradnji preporučuje se i uobičajeno je raspisivanje javnih arhitektonskih natječaja. Za savjetovanje i provedbu natječaja služi komisija za natječaje pri komori arhitekata.

Za arhitektonske honorare nema konkurencije cijenama

Arhitektonski su honorari zakonski regulirani i određeni. To je pretpostavka za neovisnost arhitekata, za kvalitetu njihovog posla i za objektivnost savjetovanja investitora.

Arhitektonski se honorari određuju prema opsegu usluge, a to znači da se poslovi projektiranja ne smiju nuditi i ugovarati na način konkurencije cijenama.
U prvom planu ne smiju stajati honorari za uslugu, već kvaliteta posla i uz to stručna kompetentnost arhitekta.
Honorari su utvrđeni i propisani kao obvezatni u Pravilniku o cijenama usluga HKA (NN 85/99).
U okvirima najniže i najviše stope arhitekti imaju pravo zahtijevati odgovarajući honorar za odgovarajući pojedinačni posao. Oni primaju samo te honorare za svoj posao, a njima moraju pokriti poslovanje svojeg biroa. Uzimanje provizija jest staleški neprihvatljivo, a isto tako povlači za sobom i stručno-disciplinske procese u okviru Komore.Prednost takvog honoriranja za investitore je očigledna: neovisnost arhitekta je isto toliko važna kao i objektivna kontrola radova građevne tvrtke.
Arhitektovim nadzorom izvođača investitor uistinu manje riskira pri investiranju nego pri sistemima "projektiranja i građenja iz jedne ruke". Za arhitektov honorar investitor dobiva cijeli paket usluga, uključujući i cjelovito iskustveno bogatstvo projektanta i praktičara.
Angažiranje arhitekata jest pametna investicija koja se uvijek isplati.

Komora zastupa interese arhitekata i javnosti

Komora - osnovana prema Zakonu o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu - važan je čimbenik reda u području projektiranja i građenja

Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu dio je javnoga prava.
U HKA učlanjeni su svi ovlašteni arhitekti, krajobrazni arhitekti, urbanisti i arhitekti unutrašnjega uređenja.
Komora, koja zastupa interese arhitekata i javnosti, posredno je dio državne uprave i povezana je s njezinim djelovanjem.
Prema zahtjevima zakonodavca Komora prije svega mora ispunjavati sljedeće zadaće:

  • njegovati i razvijati kulturu građenja i graditeljske znanosti;
  • štititi sveukupne strukovne interese;
  • osigurati interese javnosti i nadzirati ispunjenje tih interesa kroz strukovne obveze članova koje su definirane strukovnim kodeksom;
  • voditi popis ovlaštenih arhitekata te provjeravati pravo na nošenje strukovnoga naziva "ovlašteni arhitekt";
  • podupirati zakonodavca, nadležne vlasti i pravosuđe stručnim mišljenjima, zauzimanjem stajališta i prijedlozima;
  • prije reguliranja važnih strukovnih pitanja potrebno je uvažavati mišljenje komore;
  • skrbiti za dodatnu strukovnu izobrazbu;
  • sudjelovati pri imenovanjima stručnjaka;
  • truditi se pri izglađivanju sporova između članova kao i između arhitekata i investitora.

Komora - osnovana prema Zakonu hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu - važan je čimbenik reda u području projektiranja i građenja.
Svi ovlašteni arhitekti u Hrvatskoj obvezatni su članovi Hrvatske komore arhitekata. Ovim se ostvaruju mnogostruki zadaci u interesu investitora, javnosti i arhitekata samih.

Prema "Planen, bauen, beraten", Architektenkammer Hessen, preveo i prilagodio Zlatko Hanžek