Dan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – uz 100. godišnjicu studija arhitekture

Zagrebački Arhitektonski fakultet, najstarija i donedavno jedina visokoškolska ustanova za izobrazbu arhitekata u Hrvatskoj, obilježava stoljeće svoga kontinuiranog djelovanja započeto isprva u okviru Tehničke visoke škole (1919.), potom Tehničkog fakulteta kao dijela Sveučilišta (od 1926.), Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (od 1956.), i u konačnici samostalnog fakulteta (od 1962.).

Inicijative za pokretanja tehničkih studija u Zagrebu još je od 1891. više puta inauguriralo Društvo inžinira i arhitekata, da bi Tehnička visoka škola u konačnici bila osnovana 10. 12. 1918. Početkom travnja 1919. imenovani su prvi profesori sa zadaćom izrade 'studijskih osnova' (među njima i arhitekt Martin Pilar), a 20. 10 1919. započela je nastava na Arhitektonskome odjelu koji je tada upisalo 24 polaznika. Prvi je rektor TVŠ također bio arhitekt, prof. arh. Edo Šen. Program tadašnjeg studija arhitekture proizašao je iz edukacijskog modela bečke visoke tehničke škole i komplementarne bečke umjetničke akademije, a dijelom se oslanjao i na curriculum švicarskog ETH.

Prvi svršeni diplomant zagrebačke arhitekture bio je Alfred Albini (1923.), prvi je doktorat obranio Pavao Deutsch (1926.), a tek s utemeljenjem poslijediplomske edukacije promoviran je i prvi magistar znanosti u arhitekturi (1974.).

Do sada je arhitekturu diplomiralo više od 6700 studenata (dipl. ing. arh. i mag. ing. arh.), oko 1000 je završenih prvostupnika (po novom 'Bolonjskom sustavu'), nekadašnji je studij više spreme diplomiralo preko 500 polaznika, a određeni je broj arhitekata diplomirao i na nekadašnjem 'studiju uz rad'. Magisterij znanosti obranilo je 125 poslijediplomanata, a doktorat znanosti do sada su na AF stekla 153 arhitekta.

Pri AF osnovan je i prvi Studij dizajna u Hrvatskoj (1989.) na kojemu je od 1994. kada je obranjena prva diploma diplomiralo preko 730 dizajnera na dvama smjerovima: vizualnih  komunikacija i produkt dizajna.

Danas Arhitektonski fakultet izvodi nastavu na preddiplomskom (3 godine) i diplomskom stupnju (2 godine) gdje je na obije razine ustrojen i studiji arhitekture-urbanizma, i studij dizajna s dva usmjerenja, zatim na poslijediplomskom specijalističkom studiju prostornog uređenja (1 god.), te na poslijediplomskom doktorskom studiju 'A+U' (3 godine trajanja). U pripremi su i novi specijalistički studiji s temama održive gradnje, graditeljskog naslijeđa i sl., kao i međunarodni združeni master studij na engleskom jeziku.

Danas Fakultet na svim svojim studijskim programima, godinama i stupnjevima ima upisanih više od 1000 studenata, sa 144 uposlena nastavnika. Fakultet je organiziran u 4 znanstveno-nastavne jedinice (katedre) koje pokrivaju sve grane matičnostosti našeg djelovanja: arhitektosko projektiranje, urbanizam i prostorno planiranje, konstrukcije i tehnologiju građenja, te povijest i teoriju arhitekture. Uz to, kao odsjek djeluje i Studij dizajna. Visokostručno i ekspertno aktivnosti odvijaju se u okviru 4 zavoda profilirana prema istim matičnim granama.

_________________________

Dan fakulteta 17. travnja obilježava se nizom prigodnih događanja. Nakon svečane sjednice Vijeća, troje istaknuta profesora doajena naše ustanove, osvrnut će se na vrijeme provedeno na fakultetu i postaviti ga u kontekst vlastite arhitektonske prakse. Nakon  toga slijedi otvorenje izložbe recentnih studentskih radova u auli i svečani domjenak ispred Velike predavaonice. Aktivnosti se potom nastavljaju na trećem katu, gdje će biti postavljena izložba studentskih radova Kabineta za stanovanje i gdje otvaramo vrata srednjoškolcima, za koje je u 17:15 organizirano predavanje o Fakultetu i mogućnostima studija. U 18:15 slijedi blok od šest 20-minutnih predavanja u kojima će pozvani mladi arhitekti govoriti o različitim oblicima prakse i diplome.

Vrata Arhitekture u srijedu 17. 4. otvorena su svima – kako alumnijima tako i onima koji tek namjeravaju studirati, ali i svima koje zanima naša struka. Dobrodošli!

Pripremio: prodekan za znanost izv. prof. dr. sc. Zlatko Karač