U Šibeniku su u organizaciji Hrvatske komore arhitekata od 3. do 5. rujna 2020. godine održani Dani arhitekata sa oko 250 sudionika, kao najznačajniji godišnji stručni skup hrvatskih arhitekata te uz iznimne epidemiološke mjere usuglašene sa Stožerom civilne zaštite.
Ovogodišnji Dani arhitekata održali su se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Grada Šibenika i Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik.
Sudionike su na otvorenju 3. rujna 2020. pozdravili Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, Željko Burić, gradonačelnik grada Šibenika, Borka Bobovec iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Adrijan Jadro, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Pozdravni govor održala je i predsjednica Rajka Bunjevac.
U popodnevnoj su raspravi prvog dana stručnog skupa hrvatskih arhitekata sudjelovali stručnjaci koji su govorili o različitim dimenzijama stanovanja i stambene politike.
U uvodnom je izlaganju Tomislav Krajina, član Društva arhitekata Šibenika, istaknuo da se stvorila jasna potreba preraspodjele prioriteta i prakse arhitekata i njihove uloge u društvu, osobito u stvaranju nove stambene politike.
Madlena Roša-Dulibić, pročelnica gradskog Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša grada Šibenika, predstavila je Šibenik nekad i danas te kakav život Šibenčani imaju i žele imati.
Izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu, Branimir Rajčić predstavio je stanje stambenog fonda u RH. Pripremljena istraživanja su potvrdila da od 2.200.000 stambenih objekata u RH samo 1.500.000 su stalno naseljene stambene jedinice. Uz ovaj podatak činjenica je da je čak 97% stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. Upravo sve to ukazuje da se stanje stambenog fonda ponovno treba istražiti.
Slovenski arhitekti Vanja Gregorc Vrhovec i Aleš Vrhovec su posebnu pozornost dali revitalizaciji malih naselja i osvrnuli se na predsjedavanja Slovenije EU-om u drugoj polovici naredne godine, kada će Slovenija temu stanovanja pokušati postaviti kao glavnu temu svoga predsjedanja.
Za kraj tog dijela programa s temom stanovanja, Veljko Armano Linta zaključio je da nas čeka veliki posao kako bi održivo stanovanje osiguralo kvalitetan život i pritom popravilo ogromnu štetu koju smo nanijeli ekosustavima do sada.
Zakon o obnovi Zagreba i okolice bila je tema popodnevne panel rasprave u kojoj su sudjelovali istaknuti čelni ljudi strukovnih udruženja iz područja arhitekture, ali i povjesničari umjetnosti.
U raspravi su sudjelovali Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, Ivana Haničar Buljan, pomoćnica ravnateljice Instituta za povijest umjetnosti, te Tihomir Jukić, profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Kao uvod u svečanu dodjelu Godišnjih nagrada za 2019. godinu sudionici su imali priliku vidjeti i izložbu nagrađenih radova Hrvatske komore arhitekata iz prethodnih godina (2016.-2018.) postavljenu u predvorju Konvencijskog centra.
Drugi dan stručnog skupa Dana arhitekata 4.0 započeo je prikazivanjem filma redatelja Zvonimira Berkovića 'Moj stan' (1962.) koji je dobio prvu nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu.
Prof. dr. sc. Tihomir Jukić, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu stanovanje predstavlja kao osnovno pitanje društva i zajednice te se nadovezuje na problematiku prikazanu u filmu Zvonimira Berkovića „Moj stan“.
Prof. dr. sc.Gojko Bežovan vodi doktorski studij na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Katedra socijalne politike. Na skupu je prezentirao stambene politike tranzicijskih zemalja te kako se nositi s izazovima stanovanja i stambene politike u Hrvatskoj. Dr. sc. Luka Korlaet predaje predmete vezane uz projektiranje stambenih zgrada. Za Dane arhitekata pripremio je temu o poticajnoj stanogradnji 20 godina poslije, te tumači da se POS danas promijenio tako da je dio stanova predviđen za najam, subvencionira se izgradnja obiteljskih kuća, kupovina građevinskog materijala itd. te iako nije pošteđen zloupotreba ipak zajedno s nekim drugim inicijativama na ovom području, može činiti zdravu alternativu slobodnom tržištu.
Iva Marčetić iz organizacije Pravo na grad organizacija koja se na različite načine bavi urbanom pravdom u najširem smislu, video linkom predstavila je teze kako pravo na grad uključuje i pravo na stanovanje.
Tamara Relić, arhitektica, bavi se istraživanjem rada od kuće i integracijom radnog prostora u prostoru stanovanja. Predavanje je pružilo i pregled mogućnosti ali i problema koji proizlaze iz rada od kuće, te utjecaj digitalnih i informacijskih tehnologija na razvoj novih oblika rada. Tako je “novo normalno” uslijed utjecaja pandemije COVID-19 domenu stanovanja neizostavno povezalo s domenom rada i nove potrebe da se traže načini održivog suživota stanovanja i rada.
Siniša Bodrožić, vrlo je optimistično prezentirao temu Uradi sam stanovanje, kako bi prezentirao kako se može građanima pomoći da sami uređuju svoje stanove te time utječu na kvalitetu života.
Ida Križaj Leko, arhitektica, članica je tima Rijeka – Europske prijestolnice kulture 2020, prezentirala je važnosti i potrebu “zelenog” u stanovanju i planiranju urbanog razvoja stambenih središta.
Zaključci Stanovanje
Robert Loher, član Organizacijskog odbora iznio je zaključke predavanja na temu Stanovanja. Kako se kontinuirano susrećemo sa stanovanjem bez kulture građenja arhitekti se zalažu za kvalitetan prostor koji njeguje stvarne potrebe, lokaciju, okoliš i tradiciju građenja. Tu se dolazi i do teme regulacije standarda stanovanja koji trebaju doprinijeti između ostalog i što manjem ekološkom ignoriranju prostora. Stambene politike moraju proizaći iz dobro provedene analize stvarnog stanja u prostoru, uključujući nelegalnu i legaliziranu izgradnju, a stanovanje mora biti i održivo.
Uvodničar sesije BIM-a, Marin Račić, arhitekt iz ureda MR2 iz Rijeke. HKA nastavlja promovirati napredne BIM tehnologije jer jedino primjenom najnovijih tehnoloških rješenja hrvatski projektanti mogu pratiti svjetske trendove i praksu. Širenje fokusa primjene BIM-a s projektiranja na druge faze u procesu gradnje vidljivo je kroz realizaciju uspješnih projekata u Hrvatskoj. Uloga HKA je osigurati članovima potporu u tim procesima.
Teme vezane uz prostorne i urbanističke planove, prezentirali su Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista i Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata dok je Ivan Križić s ključnim tezama za promjenu sustava graditeljstva zatvorio ovaj blok predavanja.
Okrugli stol na temu zakonodavnog okvira u budućnosti bio je zadnji dio radnog dijela ovogodišnjih Dana arhitekata. Na okruglom stolu sudjelovali su: Jasminka Pilar Katavić, iz odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata, koja je bila i moderatorica, Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista, Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata, Ivan Križić, iz Odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata i Željko Predovan, iz tvrtke Block projekt iz Zadra.
Zaključci Zakonodavni okvir
Zakonodavstvo iz područja graditeljstva bi trebalo promatrati gradnju kao cjeloviti proces koji uključuje planiranje investicija, projektiranje, ishođenja akata za gradnju, održavanja, produljenja vijeka trajanja . Proces jednostavne realizacije investicija, mora biti učinkovit, jasan i nedvosmislen i što je najbitnije racionalan.
Za sam kraj Dana arhitekata sudionici su uz vodstvo i predavanje Tomislava Krajine posjetili tvrđavu sv. Mihovila, te razgledali i izložbu radova studenata Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
