19/09/2024

Predavanje i izložba povodom 20. obljetnice smrti akademika Miroslava Begovića (1925. – 2004.)

Hrvatski muzej arhitekture HAZU obilježava 20. obljetnicu smrti akademika Miroslava Begovića (1925. – 2004.), jednog od vizionara i pokretača te prvog voditelja Muzeja u razdoblju od 1997. do 2004. godine. Upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU, izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec održat će predavanje pod naslovom: „Hommage Miroslavu Begoviću – 20. godina od smrti“ u utorak, 24. rujna 2024. s početkom u 12:00 sati u dvorani Knjižnice HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodnu riječ održat će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, a zaključnu riječ uputit će akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU.

Nakon predavanja moći će se razgledati prigodna izložba iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU: „Miroslav Begović. Hommage promišljanju izložbenih prostora“ u zapadnom atriju Knjižnice HAZU. Izložba ostaje otvorena do petka, 4. listopada 2024., radnim danom od 10 do 15 sati. Izložbom se predstavlja Begovićev cjeloživotni interes za temu oblikovanja izložbeno-prezentacijskih prostora, počevši od diplomskog rada – projekta Galerije moderne umjetnosti u Zagrebu (1952.) do prve realizacije – antologijskog paviljona tvornice Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu (1961. – 1963.). Slijede projekti pažljive adaptacije i unutrašnjeg uređenja Atelijera Meštrović u zagrebačkoj povijesnoj gornjogradskoj jezgri (1961. – 1963.) te realizacija zgrade Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama (1963. – 1968.) u izričaju novog regionalizma, kao i Begovićev neizvedeni projekt adaptacije stare, odnosno, oblikovanja nove zgrade Moderne galerije (1969. – 1975.) u znaku pluralizma starog i novog. Visokovrijedne su i likovne prezentacije unutrašnjeg uređenja zagrebačkih trgovina Elektrotehna i Ukus (1957. – 1958.) koje svjedoče Begovićevu pažnju koju je podjednako iskazivao projektima komercijalno-prezentacijskih prostora. Trajni interes za izložbene prostore akademik Miroslav Begović obuhvatio je i teorijskim radom u doktorskoj disertaciji pod nazivom: „Razvoj i perspektiva arhitekture muzeja umjetnosti“ koju je obranio na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine.