Pitanja i odgovori

Pozitivan odgovor na Vaš upit uključuje ispunjenje uvjeta iz dvaju zakona:

• Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine” broj NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), na snazi od 01. siječnja 2023. god.,
• Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18, 110/19), na snazi od 23. studenoga 2019. god.

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju izjednačava prava ovlaštenih arhitekata s pravima drugih struka u RH, u pogledu obavljanja strukovne djelatnosti ovlaštenog arhitekta u uvjetima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Temeljem odredbi čl. 37. st. (6) Zakona o mirovinskom osiguranju, citiramo: "…osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovome Zakonu, nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena koje je radio prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena".

Ovdje posebno skrećemo pozornost na obvezu: „…ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika …“, što znači da pogodnost rada uz mirovinu, na polovicu punog radnog vremena, mogu koristiti samo osobe koje su udovoljile zahtjevu iz čl. 33. i 35. Zakona o mirovinskom osiguranju, dok ostale kategorije osiguranika koje ispunjavaju uvjete za prijevremenu, invalidsku ili drugu mirovinu, nemaju pogodnost korištenja gore navedenim pravom.

Ovlašteni arhitekt koji želi iskoristiti pogodnost odlaska u starosnu mirovinu, bez prestanka radnog odnosa, može odabrati duljinu radnog vremena do maksimalno pola radnog vremena, ali odabrano vrijeme rada može biti i kraće od maksimalno propisanog. Pri tom ovlašteni arhitekt zadržava pravo raspolaganja pečatom ovlaštenog arhitekta, pogodnostima koje proizlaze iz članstva u Hrvatskoj komori arhitekata, kao i svim pravima iz radnog odnosa.

O tome kako (tehnički) ostvariti gornja prava, možete pročitati ovdje

Nadležnosti Hrvatske komore arhitekata propisane su Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 78/15, 114/18, 110/19), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

P I T A N J E
Molimo Vas da nam odgovorite na pitanje vezano uz pojam „project menagement“. Naime, da li je moguće da projektant, koji je ujedno i glavni projektant, bude i „project manager“ na toj građevini. U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN NN 78/15, 118/18, 110/19) spominje se, pojam: "upravljanje projektom gradnje" Da li je to zapravo isto?

1. ŠTO JE "PROJECT MANAGEMENT" / "PROJECT MANAGER"?<7p>

O D G O V O R
Engleski pojam: „project menagement“, možemo prevesti pojmom: „upravljanje projektom gradnje“, dok bi izraz: „project manager“ imao značenje: „voditelja projekta“. Odgovor na ovo pitanje daje Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj NN 78/15, 118/18, 110/19), u daljnjem tekstu: Zakon, kojim se, između ostaloga, uređuju i pitanja obavljanja stručnih poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje.

Čl. 3. st. (5) Zakona, kaže: „Pod obavljanjem djelatnosti upravljanja projektom gradnje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje u ime i za račun investitora poslova financijskog, pravnog i tehničkog savjetovanja u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina te drugi poslovi propisani ovim Zakonom“.

U čl. 33., poglavlja „V. Obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje“, pobliže se opisuje što čini djelatnost upravljanja projektom gradnje:

• "financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina,
• financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana,
• savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama,
• povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora,
• pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine,
• pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata,
• pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine",
• razvoj sustava kontrole projekta te praćenje i kontrola realizacije, što uključuje izradu i prikaz planiranog vremenskog izvršenja s angažiranim resursima, ažuriranje početno planiranog u odnosu na realizaciju projekta, dinamičku analizu rizika kroz cjeloživotni vijek projekta, izvješća o kontroli kvalitete ostvarenja investicija, prijedloge rješenja tekućih ili predviđenih problema u vremenskom, tehnološkom i troškovnom aspektu realizacije.",

dok se čl. 34. i 35. utvrđuju organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje navedene djelatnosti:

• "Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta.
• Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je osigurati da pojedini posao upravljanja projektom gradnje obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije iz članka 37. ovoga Zakona“.

Važno je pri tom istaknuti da pravna osoba / fizička osoba obrtnik / zaposlenik pravne osobe, koji obavljaju djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne mogu obavljati poslove projektiranja, stručnog nadzora građenja i građenja na istoj građevini, jer bi to predstavljalo sukob interesa

2. TKO MOŽE BITI VODITELJ PROJEKTA

O D G O V O R
Prema čl. 37. st. (1) Zakona, citiramo:
"Voditelj projekta može biti fizička osoba koja: ima najmanje osam godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s obrazovanjem iz znanstvenog područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva, koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i koja ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima."

Potrebna „znanja iz područja upravljanja projektima“, koja mora imati voditelj projekta, definirana su istim člankom u st. (2):

"...međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti za upravljanje projektom ili obrazovanje iz znanstvenog područja tehničkih znanosti u nekom od znanstvenih polja: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s obrazovnim programom koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje". Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i obrazovne programe utvrđuje ministar pravilnikom.

Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i obrazovne programe iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar pravilnikom. Imenovanje voditelja projekta obavezno je sukladno čl. 38. st. (2).

Investitori koji se u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava smatraju obveznicima javne nabave obvezni su ugovoriti upravljanje projektom gradnje s osobom registriranom za djelatnost upravljanja projektom ili imenovati voditelja projekta koji je njezin zaposlenik u slučaju:

1. ulaganja sredstava u gradnju infrastrukturnih i drugih građevina, osim cesta, ukupne investicijske vrijednosti veće od 10.000.000,00 kuna bez PDV-a
2. ulaganja sredstava u gradnju cesta ukupne investicijske vrijednosti veće od 50.000.000,00 kuna bez PDV-a
3. ulaganja sredstava u gradnju zgrada javne namjene ukupne investicijske vrijednosti veće od 35.000.000,00 kn bez PDV-a
4. ulaganja sredstava u istodobnu gradnju više zgrada koje su djelomično ili potpuno namijenjene stanovanju, grade se na području istoga grada ili općine i imaju ukupno više od stotinu stanova.

Pri tom voditelj projekta odgovara investitoru za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih Zakonom. Navedeni Zakon u čl. 59. – 66. regulira uvjete za obavljanje poslova i djelatnosti upravljanja projektom gradnje i za strane osobe.

3. MOŽE LI PROJEKTANT BITI I PROJECT MANAGER?

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) propisano je članku 36. stavak 1. i 2. da zaposlenik pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti nadzorni inženjer te građevine te da pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine.

Iz navedenog proizlazi da nije zabranjeno da projektant obavlja poslove voditelja projekta.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15, 118/18, 110/19), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

PITANJE

Za potrebe investitora izradili smo projekt rekonstrukcije pojedinačno zaštićenih spomenika kulture i to idejni, glavni i izvedbeni projekt. Na temelju ove dokumentacije ishođena je građevinska dozvola i započeli su radovi na rekonstrukciji. Budući je riječ o pojedinačno zaštićenim spomenicima kulture, svi radovi se izvode i pod nadzorom konzervatorske službe. Tijekom radova uočen je niz problema kod izvođenja, budući prethodno nisu obavljeni istražni radovi, a dio prostora je bio nepristupačan. Radi izbjegavanja zastoja na gradilištu mi smo u hodu, na zahtjev investitora i uz suglasnost nadzorne službe, izradili sve dopunske projekte (arhitektonske, građevinske i instalaterske), te ih predali investitoru. Ponudu za ovaj posao izradili smo prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika. Naručitelj radova postavio nam je upit da li je to legitimna metoda obračuna cijene usluge?

ODGOVOR

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. god., svi hrvatski zakonski akti morali su biti prethodno harmonizirani - usklađeni s regulativom Europske unije. U tom je smislu, sukladno odredbama „Direktive o javnoj nabavi Europskog parlamenta i vijeća“, Hrvatska 2013. god. bila obvezna uskladiti i svoj Zakon o javnoj nabavi. Pojednostavljeno, to je izazvalo i stavljanje izvan snage svih podzakonskih akata u koje spada i „Pravilnik o cijenama usluga Hrvatske komore arhitekata“ („Narodne novine“ broj 85/99), što je učinjeno donošenjem „Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o cijenama usluga“, od 27. lipnja 2013. god.

Na temelju članka 38. stavka (2) „Statuta Hrvatske komore arhitekata“, Skupština Hrvatske komore arhitekata je, 13. prosinca 2013. god., u skladu sa zakonom i najboljom europskom praksom, donijela „Pravilnik o standardu usluga arhitekata“, kojim se uređuje sadržaj usluga i s tim povezan izračun „norma sati“ za rad arhitekata, za poslove izrade dokumenata prostornog uređenja, izrade projekata i tehničkog savjetovanja investitora i nadzora nad gradnjom.

Na taj je način, izračun vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije u novcu, zamijenjen izračunom vrijednosti projektne dokumentacije izraženom u prosječnim „norma satima“, za arhitektonsku djelatnost. Ovime je omogućena nesmetana tržišna utakmica više ponuditelja za istu djelatnost / posao, koji za predviđenu vrijednost prosječnih „norma sati“, potrebnih za kvalitetno izvršenje predmetne usluge, mogu ponuditi različite cijene koje, između ostaloga, ovise o veličini projektnog biroa, faktoru firme i sl. parametrima pojedinačnog poslovanja.

Dakle, odgovor na vaš upit, da li je legitimna metoda izračuna vrijednosti dopunskih radova prema utrošenom vremenu projektanata i njihovih suradnika (dopunski projekti, građevinski i instalaterski, izrađeni po nalogu naručitelja i odobreni od strane stručnog nadzora), odgovaramo: Iz svega gore iznesenog razvidno je da se zakonita i legitimna metoda kalkulacije vrijednosti usluge izrade projektne dokumentacije ili druge arhitektonske zadaće, obavlja temeljem „Pravilnika o standardu usluga arhitekata“, čija se metoda zasniva na kalkulaciji potrebnih „norma sati“ za izvršenje pojedine arhitektonske zadaće.

Kako u konkretnoj situaciji za koju ste postavili upit nije riječ o javnoj nabavi, budući ste prethodno od strane naručitelja već izabrani kao najpovoljniji ponuditelj, to je i kalkulacija dodatno potrebnih radova, na temelju „norma sati“ potrebnih za izvršenje posla, u skladu s preporučenim načinom postupanja Hrvatske komore arhitekata.

Nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane su „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“ (»Narodne novine« broj 78/15), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na Vaše upite informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

Uvjeti koji se postavljaju pravnoj osobi za registraciju djelatnosti, koja bi željela obavljati djelatnost i poslove prostornog uređenja i gradnje definirani su odredbama čl. 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19). Definirani su organizacijski oblici obavljanja poslova za ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere, koji svoju djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati:

• samostalno u vlastitom uredu,
• u zajedničkom uredu ili
• u pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost

Prema odredbi čl. 22. istog Zakona, pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova, između ostaloga, imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Dakle, Zakonom su propisani organizacijski oblici u kojima ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri mogu obavljati rečene poslove, pri čemu nije propisano da se ove poslove ne može obavljati u više navedenih organizacijskih oblika.

Koristimo priliku upozoriti vas i na odredbe Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 12/17, 98/19, 151/22, 64/23) i mogućnost dodatnog rada temeljem ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca, i povrh činjenice da radnik već radi kod jednog poslodavca, u punom radnom vremenu ili kod nekoliko poslodavaca, u nepunom radnom vremenu. Punim radnim vremenom smatra se redovni rad, do najdulje 40 sati tjedno, a ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno.

Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavce, odnosno drugim poslodavcima. U protivnom poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili da se sklopljen posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvog posla. Navedeno pravo poslodavca prestaje u roku od tri mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla. Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane baviti, smatra se da je dao odobrenje, koje može i opozvati za vrijeme trajanja radnog odnosa, poštujući propisani ili ugovoreni rok za otkaz ugovora o radu.

Posebno želimo napomenuti kako su nadležnosti „Hrvatske komore arhitekata“ propisane „Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju“, prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga su odgovori na vaše upite vezani uz „Zakon o radu“ informativni, dok službena tumačenja možete pribaviti kod nadležnih državnih institucija.

Odredbama članka 32. i 34. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju NN 78/15, 114/18, 110/19 propisano je kada članu Komore članstvo u Komori miruje odnosno prestaje:

• ako je u pritvoru
• ako mu je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova
• ako je izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost ili na dužnost predsjednika Komore na temelju ugovora o radu
• ako se zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave
• ako to sam zatraži.

Članstvo u Komori članu prestaje

• ako mu je oduzeta poslovna sposobnost
• ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova
• ako podnese zahtjev za prestanak članstva u Komori
• ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci
• ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti
• ako je stegovno kažnjen prestankom članstva u Komori
• odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom zatraži
• smrću

Slijedom svega navedenog samom činjenicom da je ovlaštena osoba trenutno nezaposlena status člana Komore se ne mijenja.

Ovdje možete vidjeti odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje NN 78/15, 118/18, 110/19 člankom 53. propisano je obavljanje poslova vezano za stručni nadzor građenja pa tako:

Arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Člankom 49. propisane su zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja:

• izrada arhitektonskih projekata: za zgrade, za krajobrazno uređenje građevina i krajobraznu arhitekturu te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama
• izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
• izrada arhitektonskog projekta postojećeg stanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
• utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
• izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
• izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je arhitektonska struka ovlaštena za projektiranje
• nostrifikacija arhitektonskih projekata.

PITANJE

Suočeni s raznolikom praksom tumačenja nadležnih tijela, vezanom uz način označavanja broja mapa koje čine glavni projekt, sukladno odredbama čl. 7. st. (1) toč. 8. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine br. 64/14, 41/15 i 105/15), molimo tumačenje.

Predmetni članak, kojim se opisuje obavezni sadržaj naslovne stranice svake mape projekta, u toč. 8. glasi: „…redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt“. Da li je, pri tom, nužno mape glavnog projekta označiti na način: „M/N“, pri čemu: „M“ označava redni broj mape u nizu, a „N“ ukupni broj mapa koje čine cjeloviti glavni projekt? Ovakav je način, naime, propisan za izradu idejnog projekta, kada se uvezuje u više mapa, a sukladno odredbi čl. 6. st. (2) Pravilnika o obveznim sadržaju idejnog projekta (Narodne novine br. 55/14, 41/15).

Upit postavljamo budući pojedina tijela graditeljstva inzistiraju da se mape glavnog projekta označavaju na način identičan označavanju mapa idejnog projekta, iako su načini označavanja, prema važećim pravilnicima, različito definirani.

Vjerujem da nije potrebno isticati važnost ujednačavanja prakse tumačenja zakonskih akata tijela graditeljstva u pripremi investicijskih projekata, jer se na potpuno irelevantnim pojedinostima gubi dragocjeno vrijeme i umnažaju troškovi svih sudionika u gradnji. Zato bi rješavanje ovakvih i sličnih tehničkih pitanja predstavljalo i strukovni i javni interes, ali i bitan korak k unaprjeđenju poduzetničke klime u RH.

25. travnja 2016. godine

ODGOVOR

Vezano za vaš upit, kojim tražite pojašnjenja vezana uz način označavanja mapa glavnog projekta, 28. travnja 2016. godine, uputili smo upit resornom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, te 31. svibnja 2016. godine, zaprimili slijedeći službeni odgovor – dokument u prilogu!

Odgovor MGIPU

Računalni programi nalaze se na mediju s kojeg se preuzimaju instalacijske datoteke potrebne za podešavanje osobnog računala za pristup mreži. Uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva te neovlaštena upotreba i reproduciranje sadržaja ovakvih programa može predstavljat kazneno djelo iz čl. 285. Kaznenog zakona (nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača).

Dakle, uporaba programske podrške podliježe autorskim pravima i zaštiti intelektualnoga vlasništva trgovačkom društvu koje društvo je jedino ovlašteno slobodno raspolagati svojim programom, odnosno slobodno je ugovoriti s korisnikom uvjete i način korištenja svojih programa. Svaka suprotna upotreba (kao što je izrada tzv. "Home" verzija) može izložiti korisnika postupcima naknade štete, zaštite autorskog i intelektualnog vlasništva kao i kaznenom progonu.

Sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima računalni program je zaštićen kao jezično djelo. Pojam računalni program obuhvaća izražaj računalnog programa u bilo kojem obliku uključujući i pripremni dizajnerski materijal.

Stoga je moguće zaključiti da proizvođači softvera, kao pravilo, "prodaju" pravo na korištenje kopije/a računalnog programa, tj. kupac kopije računalnog programa na temelju licence stječe pravo korištenja te kopije, a ne pravo vlasništva na tom računalnom programu, te je dužan koristiti predmetni program u skladu s ugovorom sklopljenim s autorom programa, dok u suprotnom može podleći građanskoj i kaznenoj odgovornosti.

PITANJE

Početkom slijedeće godine mijenjam tvrtku u kojoj sam trenutačno zaposlen. Tvrtka je sredinom ove godine izradila projekt, na kojem sam ja projektant arhitekture i glavni projektant, ali, zbog neriješenog katastarskog statusa, nikada kod nadležnog tijela nije zatraženo ishođenje građevinske dozvole. U međuvremenu se ispostavilo da će projekt biti potrebno mijenjati prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, ali još uvijek nije izvjesno u kojem će to trenutku biti moguće. Kako u međuvremenu preuzeti projekt od aktualnog poslodavca, odnosno, kako napraviti izmjenu projektne dokumentacije, na način da ona bude vezana za novu tvrtku?

ODGOVOR

Uvodno, važno je napomenuti da su nadležnosti Hrvatske komore arhitekata propisane Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19), prema kojem Komora nema ovlasti davati tumačenja zakonskih akata, kojih nije donositelj. Stoga na Vaše upite odgovaramo u okviru naših nadležnosti, dok službena tumačenja za dio vaših pitanja, koja naše nadležnosti ne obuhvaćaju, trebate potražiti kod nadležnih državnih institucija.

Iz dostavljenih podataka dalo bi se pretpostaviti da je naručitelj posao projektiranja, ugovoren s aktualnim poslodavcem, poželio ugovorom prenijeti na vašu novu tvrtku, te s vama nastaviti suradnju. To podrazumijeva spremnost obaju pravnih osoba, sadašnjeg i budućeg poslodavca, na takvu poslovnu transakciju, uz rješavanje ugovornih odredbi na način koji će zadovoljiti oba poslodavca.

To, između ostaloga, znači:

• primopredaju poslova projektiranja, s definiranim sadržajem do sada napravljenog,
• uredno podmirivanje potraživanja,
• raskid ugovora s aktualnim poslodavcem,
• sklapanje ugovora s novim poslodavcem,
• druge aktivnosti sukladno specifičnostima konkretnog ugovornog odnosa.

S obzirom na odredbu čl. 52. st. (4) Zakona o gradnji (“Narodne novine” broj 20/17, 39/19, 125/19) kojom se, između ostaloga, utvrđuje da glavnog projektanta: „…određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom“, očekuje se da naručitelj posla s vašim novim poslodavcem sklopi ugovor, kojim će definirati sve relevantne i zakonom propisane pojedinosti vaše buduće suradnje, između ostaloga i vaše imenovanje glavnim projektantom.

S obzirom da upravni postupak za ishođenje građevinske dozvole nije nikada pokrenut, te imajući u vidu odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“ 118/19, 65/20), u novoj će projektnoj dokumentaciji biti vidljivi svi relevantni podaci (naziv, sjedište i ime investitora, podaci o novom projektantskom uredu, projektantu i glavnom projektantu i sl.), pa to neće predstavljati zapreku u odnosu na eventualno izrađenu prethodnu fazu projektiranja, u kojoj su navedeni drugačiji podaci.

Imajući u vidu odredbe čl. 108. Zakona o gradnji investitoru će postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole biti i jednostavniji, s obzirom da je u postupku izrade projektne dokumentacije oslonjen na istog projektanta / glavnog projektanta.

HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, Ul. grada Vukovara 271/2, 10 000 Zagreb, OIB: 85986018932 je voditelj obrade osobnih podataka članova. Vaše podatke kao što su ime i prezime, djevojačko prezime, ime oca, spol, OIB, datum rođenja, mjesto rođenja, državljanstvo, broj telefona, broj mobitela, e-mail adresa, ulica i kućni broj, poštanski broj, grad, država, podatke o školovanju kao što su naziv studija i stečeni naziv, mjesto i datum diplomiranja, podaci o zaposlenju kao što su naziv poslodavca, oblik organiziranja i adresa, te ostale podatke iz ovog obrasca prikupljamo na osnovi zakona i drugih važećih propisa. Navedeni podaci koristit će se samo za upis u imenike i evidencije koje se vode pri HKA-u i neće se upotrebljavati u druge svrhe. Pristup Vašim osobnim podacima može imati posebno ovlaštena osoba određena od odgovorne osobe voditelja obrade i /ili druga pravna osoba koju ovlastimo. Prijenosi osobnih podataka provode se samo u svrhu ispunjenja zakonskih obveza.

Vaša prava su sljedeća: pravo na pristup, pravo na ispravak, pravo na brisanje, pravo na ograničenje obrade, pravo na prigovor i pravo na prenosivost podataka. Ako smatrate da se Vaša prava ne poštuju imate pravo podnijeti pritužbu Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Više o svojim pravima možete saznati putem e-maila: szop@arhitekti-hka.hr.

Članovi koji predaju zahtjeve za upis nakon stupanja na nagu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, potpisom zahtjeva daju suglasnost za objavu službenih podataka iz zahtjevnog obrasca, osim ako drugačije zatraže.

Upravljati objavljenim podacima, osim podataka o imeniku ili evidenciji, imenu, prezimenu, akademskoj tituli i broju ovlaštenja možete i nadalje prijavom na mrežne stranice Komore kroz sustav e-Građani ili s Vašim korisničkim imenom i lozinkom koje možete dobiti u tajništvu Komore. Nakon prijave s navedenim podacima moći ćete pregledati Vaše osobne, privatne podatke koje HKA čuva u bazi podataka i vidljivi su samo administratorima, zatim stanje uplata i zaduženja članarina te evidenciju stručnog usavršavanja.

Osobne, privatne podatke možete i sami mijenjati i dopunjavati. Službene podatke, koji sadrže naziv i osnovne kontakt podatke pravne osobe u kojoj radite, ne možete mijenjati sami, već trebate na službenim obrascima prijaviti izmjene u Tajništvo HKA-a, ali u Vašem profilu na stranici možete dati ili uskratiti suglasnost za njih.

Proširenje kolektivnog ugovora za graditeljstvo odnosi se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva područje F, Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, broj 58/07)

Arhitekti prema istoj gore navedenoj NKD iz 2007 pripadaju Području M (vidi tablicu unutar Odluke). Svi arhitekti, bez obzira u kojem zakonom propisanom organizacijskom obliku obavljaju stručne poslove, dobili su od Državnog zavoda za statistiku OBAVIJEST O RAZVRSTAVANJU POSLOVNOG SUBJEKTA, kad su započinjali sa poslovanjem, tako da možete i sami provjeriti kako ste razvrstani prema NKD.

Arhitekti prema istoj gore navedenoj NKD iz 2007 pripadaju Području M (vidi tablicu unutar Odluke). Svi arhitekti, bez obzira u kojem zakonom propisanom organizacijskom obliku obavljaju stručne poslove, dobili su od Državnog zavoda za statistiku OBAVIJEST O RAZVRSTAVANJU POSLOVNOG SUBJEKTA, kad su započinjali sa poslovanjem, tako da možete i sami provjeriti kako ste razvrstani prema NKD.

Inače, ovaj zavod vodi registar poslovnih subjekata na temelju Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 98/94), Odluke o NKD 2007 – NKD 2007 (NN 58/07 i 72/07) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema toj NKD 2007 (ovaj pravilnik objavljen je u NN 55/16 i 35/18).

Svaki poslovni subjekt može od Zavoda zatražiti prijepis ove obavijesti o razvrstavanju i/ili ukoliko smatrate da je nepropisno razvrstan, imate pravo podnijeti zavodu zahtjev za ponovno razvrstavanje sa potrebnom dokumentacijom

Postavljeno pitanje potrebno je raščlaniti na dva dijela:

1. Smatra li se, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN111/21) kršenjem autorskih prava preuzimanje izrade izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole od strane poslovnog subjekta s ovlaštenim arhitektom, a bez izričite privole autora glavnog projekta i
2. Smatra li se, sukladno Kodeksu strukovne etike članova HKA, kršenjem članak 15.16. i 18. Kodeksa strukovne etike, ukoliko poslovni subjekt s ovlaštenim arhitektom preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole, a bez izričite privole autora projekta.

Pitanje autorskih prava na nekom djelu, u ovom slučaju na Glavnom projektu, odnosno povrede autorskih prava propisane su i utvrđuju se sukladno važećim odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21), dok se Kodeksom strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata utvrđuju skup etičkih načela i pravila ponašanja, kojih su se, članovi Hrvatske komore arhitekata dužni pridržavati pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti u svrhu očuvanja dostojanstva i ugleda struke. Slijedom navedenog potrebno je na postavljeno pitanje odgovoriti u dva smjera, prvo u odnosu na eventualne povrede autorskih prava i drugo u odnosu na povrede Kodeksa strukovne etike.

Ad. 1) Smatra li se, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN111/21), kršenjem autorskih prava preuzimanje izrade izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole od strane poslovnog subjekta s ovlaštenim arhitektom, a bez izričite privole autora glavnog projekta?

Glavni projekt, kao djelo arhitekture odnosno njegovi pojedini elementi, smatrati će se autorskim djelom, u skladu s člankom 14. Zakona o autorskom djelu i srodnim pravima (dalje: ZAPSP), ukoliko je originalna intelektualna tvorevina autora koja ima individualni karakter. U tom slučaju štititi će se autorskim pravom sukladno odredbama važećeg ZAPSP. Temeljem odredbi ZAPSP autor ima pravo na zaštitu moralnih i imovinskih prava autora. Bez obzira je li autor prenio prava iskorištavanja imovinskih autorskih prava treba uvijek imati na umu autorovo pravo na zaštitu moralnih prava koje uključuje pravo prve objave, pravo na priznanje autorstva, pravo na poštivanje autorskog djela, pravo na poštovanje časti i ugleda autora i pravo opoziva .

U odnosu na moralna prava autora jasno je da autor zadržava:

• pravo odlučiti kada će svoje autorsko djelo prvi puta objaviti ;
• biti priznat i označen kao autor djela: pri svakom javnom korištenju djela osoba koja takvo djelo koristi dužna je naznačiti autora, osim ukoliko je autor izričito izjavio da ne želi biti naveden kao autor;
• pravo na poštovanje autorskog djela: autor se ima pravo usprotiviti deformiranju, sakaćenju ili sličnom naruženju svojeg djela. Ovdje valja napomenuti da se neznatne izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade kojima se ne dira u osnovni karakter djela ne smatraju deformiranjem, sakaćenjem ili naruženjem. U konkretnom slučaju djela arhitekture preradom ne smije mijenjati identitet autorskog djela u estetskom i vizualnom smislu već se može odnositi na nužne izmjene za potrebe poštovanja temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja u odnosu na pojedinu vrstu građevine, a sve u skladu i s odredbom članka 115. ZAPSP;
• pravo na poštovanje časti i ugleda autora: autor se ima pravo usprotiviti korištenju autorskog djela na način kojim se povrijeđuju njegova čast i ugled.

U odnosu na prijenos prava iskorištavanja imovinskih prava autora, sukladno odredbama važećeg ZAPSP (članak 58. ) autor može prenijeti prava iskorištavanja autorskog djela u vidu prijenosa autorskih imovinskih prava temeljem ugovora, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenje ili drugim pravnim poslom i to na svaki način ili određen način odnosno kao isključivo ili neisključivo pravo, neograničeno ili ograničeno sadržajno vremenski ili prostorno. Važno je istaknuti da ukoliko, pri osnivanju prava iskorištavanja, nije izričito naveden način korištenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo na način potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja. Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isključivo ili neisključivo, odnosno prostorno ograničeno, smatra se da je osnovano kao neisključivo pravo iskorištavanja, za područje Republike Hrvatske. Pravni posao kojim se raspolaže autorskim pravom u sumnji treba tumačiti u korist autora.

Ovdje treba uzeti u obzir i predmnjevu stjecanja prava iskorištavanja temeljem ugovora o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi propisanog odredbom članka 96. ZAPSP. Navedeni članak propisuje da se ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuju obilježja naručenog djela, rokovi predaje i način iskorištavanja . Ukoliko ugovorom o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi ugovorne strane nisu regulirale autorska prava odnosno nije drugačije određeno pa se ima primijeniti zakonska odredba, smatra se da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, odnosno u slučaju da je naručitelj fizička osoba koja je djelo naručila za privatno korištenje stekla isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjenje te svrhe. Zakon je, u odnosu na arhitektonska djela regulirao i dodatne posebnosti u stavku 5. članka 96.:

(5) U ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi izrijekom se navodi izrada kojih elemenata arhitektonskog djela se naručuje, a ti elementi mogu biti skica, studija, plastični i drugi prikaz, nacrt, idejno rješenje, idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, plan, zahvat u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture i drugi. Predmnjeva o stjecanju prava iskorištavanja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka odnosi se samo na one elemente arhitektonskog djela koji su izričito u ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi navedeni te ne uključuje preradu u one elemente koji nisu izričito navedeni.
(6) Ako se djelo naručuje putem javnog natječaja, javnog poziva, javnog obećanja nagrade ili javne nabave, autorska prava iskorištavanja stječu se na temelju ugovora o stvaranju autorskog djela po narudžbi koji se sklapa nakon provedenog javnog natječaja, javnog poziva, javnog obećanja nagrade ili javne nabave, ako u njima nije drukčije određeno.

Odgovor na prvi dio postavljenog pitanja:

Bez izričite privole autora ne mogu se raditi izmjene autorskog djela koje bi zadirale u osnovni karakter djela. Izrada izmjena i dopuna glavnog projekta kojim se utječe na bitna obilježja djela bez izričite suglasnosti autora smatralo bi se povredom prije svega autorovih moralnih prava. Stoga je potrebno u svakom pojedinom slučaju utvrditi što je među strankama ugovoreno (dakle krenuti od ugovora kojim su stranke regulirale svoj poslovni odnos) kao i o kakvim se izmjenama autorskog djela radi, odnosno koja je osnova za eventualne izmjene, jer zakon iznimno dopušta, pod zakonom propisanim pretpostavkama, naručitelju izraditi nužne izmjene u skladu s člankom 115. ZAPSP.

Ukoliko naručitelj s projektantom nije regulirao pitanje autorskih imovinskih prava pa se stoga ima primijeniti predmnjeva iz članka 96.st.5 , u ovom primjeru na glavnom projektu, naručitelj može koristiti predmetno djelo u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjenje njegove svrhe odnosno u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja (ovisno radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi) što bi u slučaju glavnog projekta bilo zasigurno izdavanje građevinske dozvole, ali ne smije bez odobrenja autora preraditi glavni projekt u izvedbeni projekt i svakako ne smije izmijeniti glavni projekt na način da bi takva izmjena zadirala u estetski izražaj odnosno osnovni karakter ovog autorskog djela. Naručitelj bi imao pravo na nužne izmjene koje su proizašle iz razloga temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno zakonima kojima se uređuje gradnja. Autor se takvim izmjenama ne može usprotiviti. Tako primjerice izmjenama radi potrebe zahtjeva mehaničke otpornosti , propisa iz domene zaštite od požara ili zaštite od buke ili slično. Ukoliko se autor usprotivi takvim nužnim izmjenama naručitelj bi mogao sam izvršiti takve izmjene ili povjeriti rad na izmjenama drugom projektantu, ponavljam međutim da naručitelj ne bi imao pravo prerade glavnog u izvedbeni projekt bez da je prethodno stekao sva prava iskorištavanja imovinskih prava na glavnom projektu bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja.

Treba imati na umu da autorsko pravo djeluje prema svima (erga omnes) pa tako kako prema naručitelju tako i svakom trećem koji bi autorsko djelo autora mijenjao, preradio, obradio ili prilagodio bez suglasnosti autora.

Ad 2) Smatra li se, sukladno Kodeksu strukovne etike članova HKA, kršenjem članak 15.16. i 18. Kodeksa strukovne etike, ukoliko poslovni subjekt s ovlaštenim arhitektom preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole, a bez izričite privole autora projekta.

Kodeks strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata od 16. prosinca 2022. godine interni je akt Komore koji je usvojila Skupština HKA temeljem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15,114/18,110/19) i Statuta Hrvatske komore arhitekata. Kodeks je dakle obvezatan i obvezuje za sve članove HKA u njihovom odnosu s naručiteljima, u javnom nastupu i u odnosu u poslu, prema Komori, prilikom sudjelovanja na natječajima, prilikom reklamiranja i u međusobnim odnosima prema ostalim članovima HKA.

Kodeks prije svega u odredbi članka 15. propisuje da su članovi dužni poštivati autorska prava kao i da član Komore ne smije otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno koristiti ideje drugog autora bez izričite ovlasti onog autora koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo. Iako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ne poznaje zaštitu ideje već isključivo izričaja odnosno autorskog djela, smisao ove odredbe Kodeksa je u duhu ZAPSP , a to je da su članovi Komore dužni poštivati autorska prava i ne smiju koristiti tuđa djela bez izričitog odobrenja njegovog autora.

Samo preuzimanje izrade izmjena i dopuna ne mora nužno značiti i povredu autorskih imovinskih prava, a kako je prije objašnjeno, ovisno o zahtijevanim odnosno izvršenim izmjenama. Ukoliko je naručitelj/ klijent s autorom glavnog projekta regulirao autorska prava i stekao pravo iskorištavanja bez ograničenja (sadržajnog , vremenskog i prostornog) što ujedno znači i njegovu preradu u druge pojavne oblike, pa tako u izmjene i dopune glavnog projekta, novi projektant može izraditi zakonom dopuštene izmjene ukoliko ne zadire u osnovni karakter djela uz obvezno navođenja imena autora glavnog projekta radi poštivanja autorovih moralnih prava (čl. 28. ZAPSP). Dakle, važno je da projektant kod preuzimanja posla utvrdi je li naručitelj stekao autorska prava iskorištavanja i u kojem obliku i opsegu (ograničeno u odnosu na naručeno autorsko djelo ili pak je stekao sva autorska imovinska prava iskorištavanja bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja pa ima pravo i prerade u drugi pojavni oblik djela arhitekture- glavni u izvedbeni projekt) . Ukoliko je naručitelj stekao sva prava iskorištavanja na opisani način, na novom projektantu je da u okvirima prava koja su prenesena na naručitelja poštuje moralna autorska prava izvornog autora, na način da ga prilikom korištenja navodi kao autora, primjerice idejnog ili glavnog projekta, kao i da ne mijenja njegovo djelu u mjeri koja bi dirala u osnovni karakter djela (ne mijenja vizualni, estetski izgled).

Nepoštivanje ovih odredbi Kodeksa član Komore čini težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 5. st. 1. toč. 13. i 14. Pravilnika o stegovnom postupanju Hrvatske komore arhitekata od 16.12.2022. godine.

• ako ne poštuje autorska prava, ako svojeg suradnika koji je dao svoj doprinos autorskom radu člana Komore ne imenuje za suradnika na projektima, u javnim natječajima i objavljenim radovima
• ako u slučaju preuzimanja projekta, nastavka projektiranja odnosno izrade izmjena i/ili dopuna projekta ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,

Ukoliko projektant preuzima posao ili njegov dio dužan je, sukladno odredbi članka 18. Kodeksa, o tome prije preuzimanja obavijestiti kolege koji su već u poslu i smije preuzeti posao ukoliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene obveze iz ugovora. Također ukoliko nastavlja rad na projektu kojega nije autor, dužan je poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje, ako je to u skladu sa Zakonom.

Odgovor na drugi dio pitanja:

Ukoliko ovlašteni arhitekt preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta za vrijeme trajanja takvog posla s drugim projektantom dužan je o tome obavijestiti prethodnog projektanta i utvrditi da su prema prethodniku ispunjene obveze iz ugovora u suprotnom djeluje suprotno odredbama Kodeksa strukovne etike članova HKA . Kod preuzimanja izrade izmjena i dopuna glavnog projekta dužan je i temeljem odredbi Kodeksa poštivati autorska prava autora sudionika- prednika kako glavnog projekta ali i autora idejnog rješenja i idejnog projekta i sl. ukoliko su takvi projekti postojali procesu stvaranja. Kod preuzimanja dužan je poštivati upute autora. U suprotnom djeluje protivno odredbama Kodeksa a koje postupanje je kažnjivo sukladno Pravilniku o stegovnom postupanju HKA.

*Napomena: ovo mišljenje izrađeno je na temelju dostavljenog općenitog pitanja i ne odnosi se na konkretni pravni slučaj i sastavljen je u skladu s odredbama važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) i ne odnosi se na tumačenje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji više nije na snazi.

Pitanje:

Molim vas pomoć i mišljenje po pitanju autorstva u cjelovitoj obnovi zgrade nakon potresa u Zagrebu.
Radi se o cjelovitoj obnovi zgrada, prvenstveno sanaciji oštećenja nakon potresa, ne o rekonstrukciji i/ili dogradnji. Zgrade ili pojedinačno zaštićena kulturna dobra, ili se nalaze u zoni zaštite. Projektirali su ih eminentni arhitekti poput Hermana Bolea, Ede Schöna, Hongsberga i Deutscha… kao i drugih umjetnika koju su u tome sudjelovali poput kipara Frangeša Mihanovića… dok arhitekti koji djeluju danas izrađuju projektnu dokumentaciju potrebnu za obnovu. Istovremeno projekti obnove ne utječu na oblikovno-funkcionalne elemente građevine koji se štite, i koji su i dalje ideje i kreativnost arhitekata koji su napravili izvorne projekte.
Nastavno na gornje pojašnjenje, da li može smatrati da arhitekt koji radi projekt cjelovite obnove zgrade sukladno Zakonu o obnovi ima pravo na autorska prava?

Odgovor:

Da bi određeno djelo arhitekture, u ovom slučaju Projekt cjelovite obnove zgrade nakon potresa, bilo ujedno i autorsko djelo i zaštićeno autorskim pravima temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/2021), mora biti originalna intelektualna tvorevina koje ima individualni karakter (a sve sukladno članku 14. Zakona o autorskom pravu). To znači da takav projekt mora biti subjektivno nov, odnosno mora imati poseban osobni pečat autora projekta cjelovite obnove koji nastaje zbog autorovih slobodnih i kreativnih estetskih izbora. Da pojasnimo, to arhitekt kao autor ukoliko pri izradi projekta odabire između više nezaštićenih tehničkih rješenja koja u svojem međuodnosu i u odnosu s okolinom ostvaruju autorov osobni pečat , baš iz načina na koji su odabrani.

Da bi se cijenilo je li takav projekt zaštićen i Zakonom o autorskom pravu potrebno je utvrditi gore navedeno, i svaki projekt treba cijeniti zasebno. Napominje se da, bez obzira što pojedini pojavni oblik djela arhitekture (sam projekt cjelovite obnove) može biti pojedinačno zaštićen, to ne umanjuje jedinstvenu autorsku zamisao i jedinstvenost autorskog prava u pogledu djela arhitekture kao cjeline svih njegovih pojavnih oblika.

*Napomena: ovo mišljenje izrađeno je na temelju dostavljenog općenitog pitanja i ne odnosi se na konkretni pravni slučaj i sastavljen je u skladu s odredbama važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21)