Zbog učestalih pitanja članova HKA o kršenju autorskih prava, Komora je pripremila stručno mišljenje.
Smatra li se, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN111/21) i Kodeksu strukovne etike članova HKA, kršenjem autorskih prava i članak 15.,16. i 18. Kodeksa strukovne etike, ukoliko poslovni subjekt s ovlaštenim arhitektom preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole, a bez izričite privole autora projekta?
Postavljeno pitanje potrebno je raščlaniti na dva dijela:
1. Smatra li se, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN111/21) kršenjem autorskih prava preuzimanje izrade izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole od strane poslovnog subjekta s ovlaštenim arhitektom, a bez izričite privole autora glavnog projekta i
2. Smatra li se, sukladno Kodeksu strukovne etike članova HKA, kršenjem članak 15.16. i 18. Kodeksa strukovne etike, ukoliko poslovni subjekt s ovlaštenim arhitektom preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole, a bez izričite privole autora projekta.
Pitanje autorskih prava na nekom djelu, u ovom slučaju na Glavnom projektu, odnosno povrede autorskih prava propisane su i utvrđuju se sukladno važećim odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21), dok se Kodeksom strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata utvrđuju skup etičkih načela i pravila ponašanja, kojih su se, članovi Hrvatske komore arhitekata dužni pridržavati pri obavljanju svoje profesionalne djelatnosti u svrhu očuvanja dostojanstva i ugleda struke. Slijedom navedenog potrebno je na postavljeno pitanje odgovoriti u dva smjera, prvo u odnosu na eventualne povrede autorskih prava i drugo u odnosu na povrede Kodeksa strukovne etike.
Ad. 1) Smatra li se, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN111/21), kršenjem autorskih prava preuzimanje izrade izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole od strane poslovnog subjekta s ovlaštenim arhitektom, a bez izričite privole autora glavnog projekta?
Glavni projekt, kao djelo arhitekture odnosno njegovi pojedini elementi, smatrati će se autorskim djelom, u skladu s člankom 14. Zakona o autorskom djelu i srodnim pravima (dalje: ZAPSP), ukoliko je originalna intelektualna tvorevina autora koja ima individualni karakter. U tom slučaju štititi će se autorskim pravom sukladno odredbama važećeg ZAPSP. Temeljem odredbi ZAPSP autor ima pravo na zaštitu moralnih i imovinskih prava autora. Bez obzira je li autor prenio prava iskorištavanja imovinskih autorskih prava treba uvijek imati na umu autorovo pravo na zaštitu moralnih prava koje uključuje pravo prve objave, pravo na priznanje autorstva, pravo na poštivanje autorskog djela, pravo na poštovanje časti i ugleda autora i pravo opoziva .
U odnosu na moralna prava autora jasno je da autor zadržava :
• pravo odlučiti kada će svoje autorsko djelo prvi puta objaviti ;
• biti priznat i označen kao autor djela: pri svakom javnom korištenju djela osoba koja takvo djelo koristi dužna je naznačiti autora, osim ukoliko je autor izričito izjavio da ne želi biti naveden kao autor;
• pravo na poštovanje autorskog djela: autor se ima pravo usprotiviti deformiranju, sakaćenju ili sličnom naruženju svojeg djela. Ovdje valja napomenuti da se neznatne izmjene, prerade, prilagodbe ili obrade kojima se ne dira u osnovni karakter djela ne smatraju deformiranjem, sakaćenjem ili naruženjem. U konkretnom slučaju djela arhitekture preradom ne smije mijenjati identitet autorskog djela u estetskom i vizualnom smislu već se može odnositi na nužne izmjene za potrebe poštovanja temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja u odnosu na pojedinu vrstu građevine, a sve u skladu i s odredbom članka 115. ZAPSP;
• pravo na poštovanje časti i ugleda autora: autor se ima pravo usprotiviti korištenju autorskog djela na način kojim se povrijeđuju njegova čast i ugled.
U odnosu na prijenos prava iskorištavanja imovinskih prava autora, sukladno odredbama važećeg ZAPSP (članak 58. ) autor može prenijeti prava iskorištavanja autorskog djela u vidu prijenosa autorskih imovinskih prava temeljem ugovora, davanjem odobrenja ili dozvole za korištenje ili drugim pravnim poslom i to na svaki način ili određen način odnosno kao isključivo ili neisključivo pravo, neograničeno ili ograničeno sadržajno vremenski ili prostorno. Važno je istaknuti da ukoliko, pri osnivanju prava iskorištavanja, nije izričito naveden način korištenja autorskog djela, smatra se da je stjecatelj stekao pravo koristiti autorsko djelo na način potreban za ispunjenje svrhe pravnog posla na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja. Ako se iz svrhe pravnog posla ne može utvrditi je li pravo osnovano kao isključivo ili neisključivo, odnosno prostorno ograničeno, smatra se da je osnovano kao neisključivo pravo iskorištavanja, za područje Republike Hrvatske. Pravni posao kojim se raspolaže autorskim pravom u sumnji treba tumačiti u korist autora.
Ovdje treba uzeti u obzir i predmnjevu stjecanja prava iskorištavanja temeljem ugovora o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi propisanog odredbom članka 96. ZAPSP. Navedeni članak propisuje da se ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuju obilježja naručenog djela, rokovi predaje i način iskorištavanja Ukoliko ugovorom o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi ugovorne strane nisu regulirale autorska prava odnosno nije drugačije određeno pa se ima primijeniti zakonska odredba, smatra se da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, odnosno u slučaju da je naručitelj fizička osoba koja je djelo naručila za privatno korištenje stekla isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjenje te svrhe. Zakon je, u odnosu na arhitektonska djela regulirao i dodatne posebnosti u stavku 5. članka 96. :
(5) U ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi izrijekom se navodi izrada kojih elemenata arhitektonskog djela se naručuje, a ti elementi mogu biti skica, studija, plastični i drugi prikaz, nacrt, idejno rješenje, idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, plan, zahvat u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture i drugi. Predmnjeva o stjecanju prava iskorištavanja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka odnosi se samo na one elemente arhitektonskog djela koji su izričito u ugovoru o stvaranju arhitektonskog djela po narudžbi navedeni te ne uključuje preradu u one elemente koji nisu izričito navedeni.
(6) Ako se djelo naručuje putem javnog natječaja, javnog poziva, javnog obećanja nagrade ili javne nabave, autorska prava iskorištavanja stječu se na temelju ugovora o stvaranju autorskog djela po narudžbi koji se sklapa nakon provedenog javnog natječaja, javnog poziva, javnog obećanja nagrade ili javne nabave, ako u njima nije drukčije određeno.
Odgovor na prvi dio postavljenog pitanja:
Bez izričite privole autora ne mogu se raditi izmjene autorskog djela koje bi zadirale u osnovni karakter djela. Izrada izmjena i dopuna glavnog projekta kojim se utječe na bitna obilježja djela bez izričite suglasnosti autora smatralo bi se povredom prije svega autorovih moralnih prava. Stoga je potrebno u svakom pojedinom slučaju utvrditi što je među strankama ugovoreno (dakle krenuti od ugovora kojim su stranke regulirale svoj poslovni odnos) kao i o kakvim se izmjenama autorskog djela radi, odnosno koja je osnova za eventualne izmjene, jer zakon iznimno dopušta, pod zakonom propisanim pretpostavkama, naručitelju izraditi nužne izmjene u skladu s člankom 115. ZAPSP.
Ukoliko naručitelj s projektantom nije regulirao pitanje autorskih imovinskih prava pa se stoga ima primijeniti predmnjeva iz članka 96.st.5 , u ovom primjeru na glavnom projektu, naručitelj može koristiti predmetno djelo u sadržaju i opsegu koji je potreban za ispunjenje njegove svrhe odnosno u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja (ovisno radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi) što bi u slučaju glavnog projekta bilo zasigurno izdavanje građevinske dozvole, ali ne smije bez odobrenja autora preraditi glavni projekt u izvedbeni projekt i svakako ne smije izmijeniti glavni projekt na način da bi takva izmjena zadirala u estetski izražaj odnosno osnovni karakter ovog autorskog djela. Naručitelj bi imao pravo na nužne izmjene koje su proizašle iz razloga temeljnih zahtjeva za građevinu sukladno zakonima kojima se uređuje gradnja. Autor se takvim izmjenama ne može usprotiviti. Tako primjerice izmjenama radi potrebe zahtjeva mehaničke otpornosti , propisa iz domene zaštite od požara ili zaštite od buke ili slično. Ukoliko se autor usprotivi takvim nužnim izmjenama naručitelj bi mogao sam izvršiti takve izmjene ili povjeriti rad na izmjenama drugom projektantu, ponavljam međutim da naručitelj ne bi imao pravo prerade glavnog u izvedbeni projekt bez da je prethodno stekao sva prava iskorištavanja imovinskih prava na glavnom projektu bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja.
Treba imati na umu da autorsko pravo djeluje prema svima (erga omnes) pa tako kako prema naručitelju tako i svakom trećem koji bi autorsko djelo autora mijenjao, preradio, obradio ili prilagodio bez suglasnosti autora.
Ad 2) Smatra li se, sukladno Kodeksu strukovne etike članova HKA, kršenjem članak 15.16. i 18. Kodeksa strukovne etike, ukoliko poslovni subjekt s ovlaštenim arhitektom preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta u svrhu ishodovanja izmjena i dopuna građevinske dozvole, a bez izričite privole autora projekta.
Kodeks strukovne etike članova Hrvatske komore arhitekata od 16. prosinca 2022. godine interni je akt Komore koji je usvojila Skupština HKA temeljem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15,114/18,110/19) i Statuta Hrvatske komore arhitekata. Kodeks je dakle obvezatan i obvezuje za sve članove HKA u njihovom odnosu s naručiteljima, u javnom nastupu i u odnosu u poslu, prema Komori, prilikom sudjelovanja na natječajima, prilikom reklamiranja i u međusobnim odnosima prema ostalim članovima HKA.
Kodeks prije svega u odredbi članka 15. propisuje da su članovi dužni poštivati autorska prava kao i da član Komore ne smije otuđiti ili povrijediti intelektualno vlasništvo ili nepropisno koristiti ideje drugog autora bez izričite ovlasti onog autora koji na to vlasništvo ili ideju ima pravo. Iako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ne poznaje zaštitu ideje već isključivo izričaja odnosno autorskog djela, smisao ove odredbe Kodeksa je u duhu ZAPSP , a to je da su članovi Komore dužni poštivati autorska prava i ne smiju koristiti tuđa djela bez izričitog odobrenja njegovog autora.
Samo preuzimanje izrade izmjena i dopuna ne mora nužno značiti i povredu autorskih imovinskih prava, a kako je prije objašnjeno, ovisno o zahtijevanim odnosno izvršenim izmjenama. Ukoliko je naručitelj/ klijent s autorom glavnog projekta regulirao autorska prava i stekao pravo iskorištavanja bez ograničenja (sadržajnog , vremenskog i prostornog) što ujedno znači i njegovu preradu u druge pojavne oblike, pa tako u izmjene i dopune glavnog projekta, novi projektant može izraditi zakonom dopuštene izmjene ukoliko ne zadire u osnovni karakter djela uz obvezno navođenja imena autora glavnog projekta radi poštivanja autorovih moralnih prava (čl. 28. ZAPSP). Dakle, važno je da projektant kod preuzimanja posla utvrdi je li naručitelj stekao autorska prava iskorištavanja i u kojem obliku i opsegu (ograničeno u odnosu na naručeno autorsko djelo ili pak je stekao sva autorska imovinska prava iskorištavanja bez sadržajnog, vremenskog i prostornog ograničenja pa ima pravo i prerade u drugi pojavni oblik djela arhitekture- glavni u izvedbeni projekt) . Ukoliko je naručitelj stekao sva prava iskorištavanja na opisani način, na novom projektantu je da u okvirima prava koja su prenesena na naručitelja poštuje moralna autorska prava izvornog autora, na način da ga prilikom korištenja navodi kao autora, primjerice idejnog ili glavnog projekta, kao i da ne mijenja njegovo djelu u mjeri koja bi dirala u osnovni karakter djela (ne mijenja vizualni, estetski izgled).
Nepoštivanje ovih odredbi Kodeksa član Komore čini težu povredu dužnosti i ugleda člana Komore iz članka 5. st. 1. toč. 13. i 14. Pravilnika o stegovnom postupanju Hrvatske komore arhitekata od 16.12.2022. godine.
• ako ne poštuje autorska prava, ako svojeg suradnika koji je dao svoj doprinos autorskom radu člana Komore ne imenuje za suradnika na projektima, u javnim natječajima i objavljenim radovima
• ako u slučaju preuzimanja projekta, nastavka projektiranja odnosno izrade izmjena i/ili dopuna projekta ne poštuje upute autora i ne obavijesti ga o promjenama,
Ukoliko projektant preuzima posao ili njegov dio dužan je, sukladno odredbi članka 18. Kodeksa, o tome prije preuzimanja obavijestiti kolege koji su već u poslu i smije preuzeti posao ukoliko ne djeluje suprotno kolegijalnim pravilima i nakon što je utvrdio da su s prethodnikom ispunjene obveze iz ugovora. Također ukoliko nastavlja rad na projektu kojega nije autor, dužan je poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje, ako je to u skladu sa Zakonom.
Odgovor na drugi dio pitanja:
Ukoliko ovlašteni arhitekt preuzme izradu izmjena i dopuna glavnog projekta za vrijeme trajanja takvog posla s drugim projektantom dužan je o tome obavijestiti prethodnog projektanta i utvrditi da su prema prethodniku ispunjene obveze iz ugovora u suprotnom djeluje suprotno odredbama Kodeksa strukovne etike članova HKA . Kod preuzimanja izrade izmjena i dopuna glavnog projekta dužan je i temeljem odredbi Kodeksa poštivati autorska prava autora sudionika- prednika kako glavnog projekta ali i autora idejnog rješenja i idejnog projekta i sl. ukoliko su takvi projekti postojali procesu stvaranja. Kod preuzimanja dužan je poštivati upute autora. U suprotnom djeluje protivno odredbama Kodeksa a koje postupanje je kažnjivo sukladno Pravilniku o stegovnom postupanju HKA.
*Napomena: ovo mišljenje izrađeno je na temelju dostavljenog općenitog pitanja i ne odnosi se na konkretni pravni slučaj i sastavljen je u skladu s odredbama važećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21) i ne odnosi se na tumačenje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji više nije na snazi.