Uzimajući u obzir nezadovoljavajuće stanje u zakonodavnom području prostornog uređenja i gradnje, izazove u provedbi, potrebe za unaprjeđenjem investicijske klime, razvoja društva i gospodarstva, potrebe za zaštitom prostora (neizgrađenog i izgrađenog) kao vrijednog resursa, potrebe za prilagodbom izgrađenih struktura klimatskim promjenama te povećanju otpornosti na katastrofe, te preuzete obveze iz europskih dokumenata koji se odnose na pristup izgrađenom okolišu, socijalnu koheziju i okolišnu održivost, Hrvatska komora arhitekata se aktivno uključila u predlaganje izmjena i dopuna postojeće zakonske regulative - Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, koji su Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade RH planirani za treće tromjesečje 2021.godine.
U ovome trenutku Republika Hrvatska se nalazi na ključnoj prekretnici, kada će se donijeti propisi koji će joj omogućiti da najavljena investicijska sredstva namijenjena razvoju društva i unapređenja gospodarstva učine korak ka ekonomskom razvoju i kvalitetnoj budućnosti zemlje. Arhitektonska struka naglašava da ukoliko želimo ostvariti strateške ciljeve razvoja Hrvatske, te apsorbirati sredstva koja se planiraju kod nas investirati, moramo svoje zakonodavstvo učiniti efikasnim, protočnim i nedvojbeno provedivim, a uvjete za investiranje poboljšati i unaprijediti. Istovremeno moramo čuvati hrvatski prostor kao nacionalno bogatstvo koje ćemo, nadamo se, ostaviti našim potomcima boljim, uređenijim i očuvanim. Balans između ekonomskog napretka i razvoja te očuvanja prirodnih i kulturnih vrednota osnova je za održivi razvoj naše zemlje koji toliko priželjkujemo.
Vezano na fokus prijedloga arhitektonske struke, logičnim slijedom to se odnosi prvo na područje prostornoga uređenja a nakon toga na područje gradnje. Rješenja koja arhitekti predlažu imaju cilj učiniti sustav prostornog planiranja učinkovitijim, fleksibilnijim za različite situacije i kvalitetnijim u smislu primjene suvremenih znanstvenih i stručnih rješenja, uz korištenje dokazanih mjera poticanja vrsnoće izgrađenog prostora te obuhvaćaju cjelokupnost procesa gradnje što bi rezultiralo ubrzanje procedura ishođenja građevnih dozvola, a time i pravna i ekonomska sigurnost budućih investitora. Mjere koje predlažu učinit će procese prostornog planiranja i gradnje jasnima i nedvojbenima u provedbi, a samim time učinkovitijima za realizaciju.
Sve predloženo ima cilj omogućiti da procesi izmjena Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, rezultiraju zakonskim okvirom harmoniziranim s drugim područjima, oslobođenim nepotrebnih i usporavajućih procedura i fokusiranim na održivi razvoj, vrsnoću izgrađenog prostora, nova znanstvena i umjetnička dostignuća i dugoročnu kvalitetu gradnje.
Ove su teze upućene elektroničkom poštom u Ministarstvo prostornoga uređenja, gradnje I državne imovine, te predstavljene na radnom sastanku u resornom Ministarstvu u petak, 09. srpnja ove godine.
Teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja i gradnje Hrvatske komore arhitekata možete preuzeti na sljedećoj
POVEZNICI.