Novi Zakon o zaštiti na radu ima sličnu strukturu kao i trenutno važeći Zakon o zaštiti na radu donese 1996.g., koji je do sada doživio sedam izmjena.
Novi Zakon uvodi odredbe o osnivanju Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu koji preuzima dio poslova postojećeg Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, koji će zadržati svoje djelatnosti koje se odnose na zdravstvene aspekte zaštite na radu. Novi Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu bit će koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, nadležan za praćenje stanja i predlaganje mjera za unapređenje zaštite na radu, i preuzima segment sigurnosti u zaštiti na radu, koji će, između ostaloga, pružati stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji nezgoda, ozljeda poslodavcima, a osobito malim i srednjim, kao provedbeno i savjetodavno tijelo.
Jedna od nadležnosti Zavoda je i provođenje postupaka u svezi s osposobljavanjem i certificiranjem pravnih i fizičkih osoba koje sudjeluju u obavljanju poslova zaštite na radu. U tom će smislu taj Zavod provoditi prvostupanjske upravne postupke u svezi s davanjem odobrenja za obavljanje takvih poslova. Posao Zavoda je i uređivanje i obrađivanje svih podataka vezano za zaštitu na radu preko središnjeg centralnog sustava za obradu podataka (tzv. Data Collector), što bi trebalo olakšati posao svim dionicima u području zaštite na radu.
Novi Zakon po prvi puta uvodi odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika ( stres) i psihofizioloških napora na radu, sve u cilju prevencije i edukacije svih dionika.
Naime, prevencija stresa na radu pitanje je koje već niz godina predstavlja neizbježnu temu na razini EU, pa je u tom smislu između socijalnih partnera na EU razini potpisan i Okvirni sporazum o stresu na radu.
Prema odredbama novog Zakona intencija je osvijestiti i potaknuti na preventivno djelovanje ne samo poslodavca, već i radnike.
Prema odredbama Zakona, ako postoje naznake stresa na radu ili u svezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija , poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i radnih postupaka , radne uvjete i okolinu , komunikaciju i subjektivne čimbenike.
S druge pak strane, radnici su obvezni postupati prema uputama poslodavaca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjenje stresa na radu ili u svezi s radom. Oni i njihovi predstavnici dužni su surađivati s poslodavcem u svezi navedenoga.
Zakon ne propisuje prekršajne odredbe za ne pridržavanje odredbi kojima se regulira ovo pitanje, budući da je koncept zakonodavca zasnovan na edukaciji svih dionika i prevenciji posljedica stresa.
Novo u Zakonu su i odredbe o korištenju nadzornih uređaja kao sredstava zaštite na radu kojima poslodavac može nadzirati događanja u radnim prostorima u kojima se obavlja rad. Valja napomenuti kako se nadzorni uređaji ( audio i video) tretiraju kao sredstva koja se koriste u svrhu zaštite na radu, a u cilju smanjenja rizika od krađa, razbojstava, provala i sl. Pri tome je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika. U slučajevima kada nadzorni uređaji čitavo vrijem prate rad radnika, poslodavcu je za takvo korištenje nadzornih uređaja potrebna prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Isto tako, poslodavac je prilikom zapošljavanja radnika dužan pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran putem audio ili video uređaja.
I novi Zakon uređuje pitanje odgovornosti poslodavca za naknadu štete koju je radnik pretrpio na radu na sličan način kao i važeći zakon i u tom smislu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, kao i do sada tj. u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti poslodavac odgovara bez obzira na krivnju tj. samo na temelju činjenice nastanka ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Razlozi koji mogu osloboditi poslodavca odgovornosti su viša sila, namjera ili krajnja nepažnja radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati , niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, što je nešto povoljnija odredba u odnosu na važeću.
Što se tiče provedbe primjene provedbe primjene Zakona o zaštiti na radu, za to je zadužen Inspektorat rada. Inspektori mogu određivati upravne mjere ostvarenje kojih se osigurava visokim prekršajnim sankcijama. U području zaštite na radu najavljuje se snažno preventivno djelovanje inspekcije rada.
U konačnici, cjelovitost teksta Zakona moći će se iščitati tek nakon što se donesu svi podzakonski akti.