• Povećaj tekst
  • Smanji tekst
  • Negativni kontrast
  • Sivi tonovi
  • Čitljiv font
  • Reset

22/01/2013

Arhitektura i naslijeđe VII: BASTIONSKE UTVRDE: Stjepan Lončarić: Karlovac - mogućnosti restitucije bastionskog sustava

Poštovani,

pozivamo Vas na predavanje iz ciklusa Bastionske utvrde u četvrtak 24. siječnja 2013. u 18 sati u Društvo arhitekata Zagreba.
 
Predavanje Karlovac – mogućnosti restitucije bastionskog sustava, održati će  Stjepan Lončarić, dia.
 
 Karlovac, Zvijezda
 
 
Sažetak:
 
Karlovac- mogućnosti restitucije bastionskog sustava
Stjepan Lončarić d.i.a., predsjednik Nacionalne Udruge za Fortifikacije, član International Fortress Council-a Utrecht
 
              Konzervatorska praksa  na području Hrvatske započela je inicijativama  tijekom 18. i 19. st. iz tadašnjeg središta monarhije. Primarni interes bio je prostor Jadranskih obala, s naglaskom na antičke rimske ostatke. Još uži interes bio je fokusiran na vrhunsku kamenu plastiku, sa svrhom opremanja carske zbirke u Beču. Ovo razdoblje do kraja Habsburške monarhije dobro je obrađeno , njegovi glavni akteri  rade u okviru svjetskih trendova, koje i sami suoblikuju. Djeluje se na kopanju arheologije Salone, obnovi Dioklecijanovog akvedukta, Pulske arene, srednjovjekovnog, ali kamenog Kolomanovog zvonika u Zadru i slično.
                Usporedno, sve do  g. 1881. funkcionira sustav Vojne  granice, tajan za javnost, unutar koga je utvrđeni Karlovac jedna od  važnih točaka. Ovaj upravni i logistički centar Hrvatske vojne granice središte je  izvrsno organiziranog prostora u funkciji obrane monarhije.
                Upravo suprotno od Salone i drugih Jadranskih lokaliteta u Hrvatskoj koji su dobili javnu i najstručniju konzervatorsku pažnju iz središta monarhije u vremenu opće europskog  intelektualnog  interesa za antiku, koji je bio bitno pojačan na hrvatskoj obali činjenicom povlačenja habsburške uprave s bitnih dijelova apeninskog poluotoka, pa je radi toga valjalo nadoknaditi na novim posjedima (od 1797., s prekidom francuske uprave) - bivšim posjedima Venecije - npr. Dalmaciji i Istri; obrambeni sustavi  Karlovca i cjeline Vojne granice su ostali pod velom vojne tajne sve do  Domovinskog rata.
                Da li je vojna funkcionalnost i tajnovitost Karlovca (pa i s cijelim generalatom - od Karlobaga do Žumberka)   prouzročila izuzetno maleno bavljenje istraživača sve do Domovinskog rata? Da li je isto uvjetovalo da je Studija IPU-a iz 1979. i osamdesetih o Karlovačkoj zvijezdi obrađivala samo sadržaj zvijezde, tj. građevni fond, a ne zvijezdu samu, naime sustav utvrđenja? Da li je skrivanje stratišta iz tijeka 2.s.r. utjecalo na izvođenje komunalnih radova sve od tada, pa do naših dana, u suprotnosti s konzervatorskom logikom?
                Na  kraju: da li je sve to skupa utjecalo na lokalni većinski stav koji je potpuno suprotan sadašnjim europskim trendovima u vrednovanju i konzervatorskom bavljenju sličnom materijom?
 
 
   Karlovac, Zvijezda
 
 
7. ciklus predavanja o obnovi arhitektonskog naslijeđe: Bastionke utvrde nastao je u organizaciji Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba.
Voditelj ciklusa je Stjepan Lončarić, dia.
 
24.01.2013.
Karlovac – mogućnosti restitucije bastionskog sustava
Stjepan Lončarić
 
28.02.2013.
Osječka Tvrđa – projekti i realizacije
Ivana Sudić, Grgur Marko Ivanković, Valerija Vuković i Valentina Slabinac
 
28.03.2013.
Energetska učinkovitost i arhitektonsko naslijeđe
Zlatan Šljivić
 
25.04.2013.
Stari grad Čakovec – obnova utvrde
Ksenija Petrić
 
23.05.2013.
Tvrđava Slavonski Brod – konzervatorske studije i rekonstrukcija kapele sv. Ane
Zlatko Uzelac 
 
Predavanja  su uvrštena u  Program stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.