U četvrtak 5.12.2024. s početkom u 13 sati započet će stručni skup u organizaciji Odbora za održivi razvoj i EU projekte HKA u kojem će članovi Odbora predstaviti niz tema koje čine presjek njenog djelovanja. EU projekti, održiva gradnja, djelovanje u zajednici i život na vodi ocrtavaju važnost suvremenog društva za promjenom razmišljanja, što se posebno odnosi na one koji su neposredni čimbenici politika u prostoru - projektanti i zajedno s njima jedinice lokalne samouprave. Njima, a i svima zainteresiranima posvećen je ovaj stručni skup.
Isti će se održati 5.12.2024. u prostorima Hrvatske komore arhitekata, Ul. grada Vukovara 271/4. kat u Zagrebu, a skup će biti i prenošen virtualnim putem.
Prijavite se za sudjelovanje uživo, mjesta su ograničena. Za sve sudionike uživo osiguran je tridesetminutni networking nakon skupa. Skup možete pratiti i online.
Prema programu stručnog usavršavanja HKA stručni skup se vrednuje s tri (3) akademska sata.
Područje A / Tehnička regulativa - 1 h
Područje B / Prostor - 1 h
Područje C / Gradnja - 1 h.
Uvodničar skupa je Veljko Armano Linta.
Predavači i teme:
1. TEMATSKI BLOK: PERMAKULTURNI DIZAJN, ODRŽIVA ARHITEKTURA I REGENERATIVNA POLJOPRIVREDA / HRVOJE BOTA
Holistički dizajn životnih sustava podrazumijeva primjenu permakulturnog dizajna, održivu arhitekturu i regenerativnu poljoprivredu. Korištenje dizajna po načelima i uzorcima iz prirode -kružni procesi, korištenje prirodnih materijala u gradnji, održivih energetskih sustava, uzgoj hrane po načelima regenerativne poljoprivrede i razvoj lokalne kružne ekonomije, su nužni koraci na putu da budućim generacijama osiguramo opstanak i bogatiji ekosustav.
Hrvoje Bota je strastveno posvećen razvoju zelenog urbanizma, održive gradnje, permakulturnog dizajna i regenerativne poljoprivrede. Vlasnik je regenerativnog imanja s kućom od drva i konoplje te proizvođač povrća, voća i začina u blizini Splita.
Hrvoje Bota, dipl. ing. arh.
2. TEMATSKI BLOK: GRADNJA SLAMOM - ECOCOCON SUSTAV / MARINA ZAJEC
Korištenje biomase, tj. materijala biljnog podrijetla u gradnji jedna je od 5 dogmi održive i zdrave arhitekture. Slama je obnovljiv materijal koji tijekom životnog vijeka skladišti velike količine CO2, a zbog svojih dobrih karakteristika ponajbolji je odabir za uporabu u građevinskim konstrukcijama.
EcoCocon konstruktivni sustav drvenih panela ispunjenih gusto prešanom slamom dokazuje ta svojstva mnogostrukim ispitivanjima i certifikatima, a njegova jednostavnost korištenja i pozitivan utjecaj na mikroklimu prostora vidljiva je na mnogim izvedenim projektima raznih namjena.
Marina Zajec je vlasnica arhitektonskog ureda Arhitektura E.L.I. Duboko vjeruje u ispravnost i važnost korištenja materijala biljnog podrijetla u gradnji, iz čega je proizišla i partnerska suradnja s proizvođačem EcoCocon inovativnog sistema predgotovljenih nosivih elemenata od drveta i slame.
3. TEMATSKI BLOK: BROWNFIELD / IRENA ĐOKIĆ
Brownfield-i su napuštene nekretnine ili nekretnine koje su se prestale koristiti u svojoj izvornoj namjeni (građevinski objekti i pripadajuće zemljište, uključujući infrastrukturu, neovisno o prethodnoj namjeni) te su slobodna za prenamjenu i ponovnu upotrebu. Oni predstavljaju izniman razvojni resurs u velikom broju gradova i općina na području Republike Hrvatske. Edukacija će obuhvatiti temu prenamjene brownfield-a iz različitih perspektiva, njihovu pripremu za razvoj, uključujući potrebnu projektno-tehničku dokumentaciju, te primjere dobre prakse i lekcija iz kojih možemo učiti te primijeniti u projektima prenamjene u hrvatskim općinama i gradovima. Dr.sc. Irena Đokić je stručnjakinja za regionalni i lokalni razvoj, urbanu regeneraciju i ocjenu projekata koji se financiraju putem fondova EU.
Dr. sc. Irena Đokić / Euro ekspertiza j.d.o.o.
4. TEMATSKI BLOK: EU PROJEKTI / BORIS IHAROŠ
EU projekti mogu odigrati važnu ulogu u unapređenju održivog razvoja gradova i općina, pružajući mogućnosti za kvalitetno planiranje i realizaciju projekata koji doprinose društvenoj, ekološkoj i gospodarskoj održivosti. Kvaliteta pripreme projektnih prijedloga ima presudnu važnost, jer samo temeljito pripremljeni projekti mogu zadovoljiti visoke europske standarde, uključujući primjenu horizontalnih načela poput pristupačnosti, zaštite okoliša i ravnopravnosti. Pravilna priprema osigurava da projekti ne samo ispunjavaju formalne zahtjeve, već donose dugoročnu korist za zajednicu.
Boris Iharoš posvećen je edukaciji svih dionika kroz osmišljavanje i provođenje specijaliziranih radionica. Radionice su optimalan oblik za prijenos znanja i omogućuju sudionicima da steknu praktična razumijevanja potrebna za uspješnu pripremu i provedbu projekata usklađenih s europskim standardima i potrebama lokalne zajednice.
dr. sc. Boris Iharoš, dipl. ing. arh. / projektiranje ï priprema EU projekata ï consulting
5. TEMATSKI BLOK: DJELOVANJE U ZAJEDNICI / BLANKA LEVAČIĆ
U svakodnevnoj arhitektonskoj praksi lako izgubimo iz vida osjećaj za društvenu, širu komponentu i mogućnost djelovanja u zajednici i sa zajednicom. Promjena naših prividno zadanih granica djelovanja potencijalna je prilika kojom se dolazi do vraćanja mogućnosti rada na osnovnom zadatku brige o prostoru. Sporiji, ali dugoročniji put je i veća prisutnost u zajednici te edukacija šire javnosti s naglaskom na mlade. Tematskim blokom Djelovanje u zajednici propituju se i inspiriraju naše nove/stare uloge.
Blanka Levačić kroz rad na edukativnim projektima u lokalnoj zajednici stavlja naglasak na moguću raznolikost naših uloga, važnost djelovanja u zajednici i edukaciju mladih o prostoru.
6. TEMATSKI BLOK: PROJEKTI UZ VODENE POVRŠINE – MORA, RIJEKE, JEZERA / MAJA KUZMANOVIĆ
Građenje u moru ili uz more, kao i uz druge vodene resurse poput rijeka i jezera, tema je usko vezana s prostornim planiranjem i urbanizmom, arhitekturom i hidrotehničkom strukom. Te lokacije predstavljaju ogroman razvojni resurs na području naše zemlje. Realizirani projekti u tim zonama često su “osjetljiva” tema u javnosti, kao i u strukovnim organizacijama, a znaju biti I predmet mnogih (ne)osnovanih kritika.
Kako najbolje koristiti taj prostor? Može li se takve projekte učiniti održivima?
Smijemo li I koliko zadirati u vodene površine, a da im ne remetimo prirodne funkcije, te kako aktivirati kopno uz atraktivne lokacije uz vodu?
Što učiniti s već postojećim objektima?
Osvrnut ćemo se na ovu temu kroz primjere dobre prakse, te se dotaknuti mogućih pristupa projektiranju i opsežnosti projektne dokumentacije.
Maja Kuzmanović je arhitektica koja aktivno sudjeluje u projektiranju različitih zahvata u prostoru uz vodene površine, kao što su marine na moru I rijekama, pristaništa, uređenja obale i sl.