Dane arhitekata 9.0 Hrvatska komora arhitekata organizirala je u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata. Program se održao u hotelu Well u Tuheljskim Toplicama. A posljednji dan, subota 5. travnja, bio je posvećen lokacijama sa stručnim razgledima znamenitih arhitektonskih realizacija zapadnog dijela Hrvatskog Zagorja.
Dani arhitekata 9.0 započeli su uvodnim programom, u srijedu, 2. travnja, izložbom „Arhitektura Sjeverne Hrvatske“. Izložba je održana u višenamjenskoj dvorani knjižnice u Klanjcu, a izabrani radovi su projekati i/ili realizacija arhitekture i urbanizma ostvarenih na području Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarske-bilogorske županije. U Kući Klajn se nakon toga održao razgovor s arhitektima Marinom Mikelićem i Tomislavom Vrešom (MVA), iza kojih je vrlo bogat opus građenja u tom dijelu hrvatskog kontinenta.
Službeno program Dana arhitekata 9.0 započeo je u četvrtak, 3. travnja u 10 sati, svečanim otvorenjem. Ovogodišnji Dani arhitekata odvili su se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva kulture i medija te krapinsko-zagorskom županijom.
Svečanom otvorenju Dana arhitekata 9.0 nazočili su; u ime Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, prof. art. Siniša Justić, dekana Arhitektonski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, izaslanica potpredsjednika vlade i resornog ministra Branka Bačića, gđa. Dunja Magaš, državna tajnica te ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić, iz Ministarstva kulture i medija prisustvovao je gdin. Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine, župan Zagorsko-krapinske županije Željko Kolar, načelnik općine Kumrovec gdin. Robert Šplajt, gradonačelnik grada Klanjca gdina. Zlatko Brlek, saborski zastupnik, gdin. Mišel Jakšić, predsjednik Savezne komore arhitekata i inženjera građevinarstva Austrije, gdin. Daniel Fügenschuh i gđa. Ruth Schagemann, predsjednica Vijeća arhitekata Europe.
Rajka Bunjevac, predsjednica Komore arhitekata je pozdravila sve prisutne i zahvalila svima koji su podržali još jedne Dane, te istaknula da je upravo tema „betonskih spavača“ postala jedan od lajtmotiva ovogodišnjih Dana arhitekata koji se održavaju u Hrvatskom zagorju. Hrvatska ima izuzetno vrijednu baštinu arhitekture Modernizma, koju smo što zbog ideoloških, što zbog kulturoloških, socioloških ali i ekonomskih razloga, prestali vrednovati kao vrijedan arhitektonski fundus koji je potrebno ponovno valorizirati i učiniti gaprihvatljivim suvremenim potrebama i uvjetima građenja. Svjedoci smo kako, jedna po jedna, nestaju ikone hrvatske moderne arhitekture, koje se ili uklanja ili obnavlja na potpuno neprimjeren način. Upravo stoga će dio programa biti i posjeta Spomen Domu Kumrovec, djelu arhitekata Berislava Šerbetića i Ivana Filipčića, a na predavanjima i panelima razgovarat će se o investicijama i prostoru, standardu arhitektonskih usluga, te izradi novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju.
Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata istaknula je kako i ovi Dani arhitekata u vrijeme ubrzanih promjena potvrđuju svoju važnost kao događanje koje kontinuirano unapređuje struku okupljanjem, razmjenom iskustava i zajedničkog promišljanja o smjeru razvoja arhitektonske struke, te kako na Danima arhitekata, arhitekti ne pokazuju samo najbolje od struke, već se suočavaju s aktualnim pitanjima prakse.
Ruth Schagemann, predsjednica Vijeća arhitekata Europe, istaknula je kako su arhitekti partneri u formiranju bolje budućnosti i čestitala svima na radu na promjenama zakonskih okvira u Hrvatskoj koje će omogućiti i bolju brigu o prostoru i kvalitetu kulture i gradnje.
Dane arhitekata 9.0 svečano je otvorio u ime Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, prof. art. Siniša Justić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te istaknuo da je priznanje arhitekturi i značaju arhitekture u Hrvatskoj kao i priznanje svima koji sudjeluju u nastavnom procesu obrazovanja budućih arhitekata na Arhitektonskom fakultetu, kako profesorima tako i bivšim, sadašnjim i budućim studentima. Arhitekti trebaju podršku društva i društvo treba arhitekte kako bi se stvorili uvjeti za kvalitetan odnos prema prostoru, planiranju, izgradnji za potrebe svih koji ih koriste.
Na Danima arhitekata 9.0, u Bloku 1, predstavljen je Pravilnik o standardu usluga arhitekata u gradnji, koji je stupio na snagu 25.3.2025. Hrvatska komora arhitekata donijela je Pravilnik nakon višegodišnjeg rada. Provedena je opsežna javna rasprava tijekom koje je provedeno i javno predstavljanje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Predstavili su ga članovi radne skupine Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, Zoran Veršić, redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Damir Mance, viši predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha izrade novog Pravilnika o standardu usluga je bolje definiranje stručnih zadataka i detaljan sadržaj obveznih i dodatnih usluga arhitekata, povezanih s brojem norma sati za izradu istih. Definiranjem strukovnog standarda usluga postići će se ujednačenost kvalitete arhitektonskih usluga te time postići olakšano ugovaranje poslova za arhitekte i investitore, lakšu kontrolu, te pravedno određivanje vrijednosti usluge u odnosu na vrijednost investicije. Hrvatska komora arhitekata nakon donošenja Pravilnika pristupila je izradi novog Kalkulatora za izračun vrijednosti usluga u graditeljstvu.
Panel diskusija Zašto nam treba Pravilnik? uslijedila je nakon predstavljanja Pravilnika o standardu arhitektonskih usluga, u kojem se predavačima i članovima radne skupine za izradu Pravilnika o standardu usluga arhitekata u gradnji; Rajki Bunjevac, predsjednici Hrvatske komore arhitekata, Zoranu Veršiću, redovitom profesoru Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Damiru Manceu, višem predavaču na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pridružio i Boris Cimaš, predsjednik Povjerenstva za stručni nadzor nad radom članova HKA.
A u panelu su otvorena pitanja:
- zašto nemamo cjenik usluge arhitekata?
- što je etalonska cijena i kako se može koristiti u utvrđivanju vrijednosti usluga arhitekata?
- može li prosječna cijena sata iz istraživanja biti "preporučena" cijena?
- kako stojimo s kalkulatorom arhitektonskih i inženjerskih usluga?
Moderator ovog panela bio je docent dr. Dubravko Bačić, voditelj kabineta za upravljanje projektima i organizaciju građenja na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te član Izvršnog odbora Vijeća arhitekata Europe.
U Bloku 2, pod nazivom ARCH-E – Europska platforma za arhitektonske natječaje, predstavljena je platforma Arch-E za arhitektonske natječaje, a platformu su predstavili:
Daniel Fügenschuh je arhitekt i vodi arhitektonski ured u Innsbrucku. Od 2022. g. je predsjednik Savezne komore civilnih tehničara i zastupa austrijske arhitekte kao i inženjere građevine. Osim toga zastupa interese arhitekata i na međunarodnom planu kao član Vijeća arhitekata Europe (Architect's Council of Europe, ACE ) te kao član Uprave globalnog udruženja arhitekata (International Union of Architects, UIA).
Grazia Tona (dr. sc.) je diplomirana arhitektica, istraživačica i sveučilišna nastavnica u području arhitekture i prostornog planiranja. Doktorirala je na TU Delft obranivši rad pod naslovom “Formiranje granice: postajanje višestrukog prostora”. Njezini istraživački interesi usmjereni su na interdisciplinarni potencijal arhitektonskog znanja za poticanje dijaloga o kritičkom proučavanju prostora. Maja Kireta, arhitektica koja radi u vlastitom arhitektonskom uredu, projektira zgrade i planira prostor a zagovara transparentnu i participativnu pripremu projekata predavala je na temu „Participativni pristup u izradi programa natječaja“.
A dobre primjere prakse iz perspektive naručitelja predstavili su:
Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e i Ivanka Bušić, voditeljica Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata, Ministarstvo hrvatskih branitelja.
BLOK 2 o arhitektonskim javnim natječajima zaključen je s panel diskusijom u kojoj su sudjelovali Mišel Jakšić, gradonačelnik Grada Koprivnice, Miroslav Marković, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina, Ana Kralj, zamjenica ravnateljice REDEA-e, Javne ustanove za razvoj Međimurske županije i Ivanka Bušić, voditeljica Službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata u Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Panel je moderirala Ariana Korlaet, zamjenica predsjednice HKA i članica tima Projekta ARCH-E Hrvatske komore arhitekata.Projekt ARCH-E se nastavio sa sastankom provoditelja natječaja.
U paralelnom programu Odbor za zakonodavstvo HKA zajedno s Odborom za urbanizam HKA održale su se dvije radionice / World cafe s temom Zakona o gradnji i s temom Zakona o prostornom uređenju.
Dodijeljene su i Godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata, priznanja najveće strukovne institucije iz djelokruga arhitekture i urbanizma, koja se dodjeljuju pravnim subjektima, institucijama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i pojedincima za postignuća važna za doprinos u području strukovne djelatnosti u 3 kategorije:
Dobitnik Medalje za doprinos kulturi građenja je tvrtka Prostorne taktike d.o.o., a to su Luka Cvitan i Antonia Cvitan Vuletić za Rekonstrukciju pješačkog mosta preko Foše u Trogiru.
Medalja za planiranje prostora nije bila dodijeljena.
Dobitnica Medalje za inovacije i održivost u arhitekturi je arhitektica Marina Zajec, za Promicanje bio-materijala u gradnji - kuće od drva i slame.
Prvi dan završio je Panel diskusijom “Prostor i investicije - mogu li zajedno?” i bavio se uvijek aktualnom temom odnosa kvalitete prostora i volje kapitala za investicijom. Kako je uređenje prostora proces koji zahtjeva dugoročno i interdisciplinarno gledanje unaprijed, uređenje prostora treba biti projekt koji traje bitno duže nego izborni ciklusi lokalnih i regionalnih samouprava budući će njega baštiniti buduća pokoljenja. Kapital i investicije, s druge strane imaju potrebu za bitno bržim djelovanjem i pribavljanjem potrebnih dokumenata za ostvarenje planiranih projekata, bez kojih se prostor, naravno, ne može razvijati niti u njega ulagati. Gdje se nalazimo između ove dvije kategorije, i kamo trebamo ići, pokušalo se iskristalizirati u ovoj diskusiji.
U panelu su sudjelovali su: ministar i potpredsjednik Vlade RH Branko Bačić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ekonomski analitičar Damir Novotny, partner iz tvrtke Studio 3LHD arhitekt Marko Dabrović, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac. Moderatorica panela bila je Daniela Trbović.
U petak, 4. travnja, nastavio se plenarni program s obilaskom Spomen doma u Kumrovcu, arhitekata Ivana Filipčića i Berislava Šerbetića u Bloku 4 - Obnova baštine arhitekture Moderne. Te 1974. godine nagradom Borbe ovjenčana zgrada nažalost više nije otvorena a vođenje su pripremili kći g. Šerbetića, Sanja Šerbetić-Tunjić i sin g. Filipčića, Branimir Filipčić.
Branimir Filipčić i Sanja Šerbetić-Tunjić
Blok 4 posvećen je arhitekturi Moderne koja je pozicionirana u vremenu poslije rata, kada je nakon ratnih strahota bila potrebna ne samo obnova fizičkog fonda, već su se tražile i nalazile nove strategije stanovanja, kulture, javnih službi i odnosu prema prostoru općenito. Od tada do danas je ipak već prošlo više od pedesetak godina, i nekolicina vrhunskih zgrada tog doba vrijedi sačuvati kao podsjetnik na humanističku arhitekturu i djelovanja u prostoru.
Ovaj ciklus predavanja započeo je s predavanjem docenta Alana Brauna, s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Katedre za teoriju i povijest arhitekturu koji se u svome nastavnom, znanstvenom i stručnom radu bavi temama očuvanja graditeljskog naslijeđa, a prezentirao je temu Zaštita moderne arhitekture - povijest, stanje, izazovi.
Daniela Calciu dolazi iz Rumunjske, predaje arhitektonsko projektiranje kao asistentica na Sveučilištu za arhitekturu i urbanizam “Ion Mincu” u Bukureštu. Doktorirala je na istom sveučilištu na temelju disertacije o povijesti pojma urbaniteta i njegovoj ulozi u stručnom diskursu o urbanom dizajnu i arhitekturi. Predavala je na temu Modernist Heritage in Romania: management, protection, and recovery challenges.
Kako je tekla obnova Motela Panorama i koji su pri tom bili problemski konteksti predstavili su doktor znanosti Maroje Mrduljaš na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Zagrebu. Predavao je, publicirao i izlagao širom svijeta, a dobitnik je više domaćih i inozemnih nagrada i Dora Sipina Modrić koja je članica arhitektonskog kolektiva mataija x sipina x turato, uz Martinu Mataiju i Idisa Turata, čije djelovanje obuhvaća istraživanje i praksu u arhitekturi i urbanizmu svih mjerila. Doktorandica je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom disertacije na presjecištu suvremene teorije arhitekture, povijesti arhitekture i muzikologije.
Prilagodba i prenamjena / Adaptive Reuse bila je tema predavanja Ane Šverko koja je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala na UC Berkeley, College of Environmental Design te doktorirala na matičnom fakultetu u Zagrebu a radi u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu.
Blok 5 već tradicionalno ugošćuje nominacije za godišnje nagrade UHA-e iz raznih kategorija. Ovaj blok je bio slobodan za svu zainteresiranu javnost. Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini prijavljen je 81 rad, a radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Helena Paver Njirić, Nikola Popić, Tomislav Soldo i Ana Šverko. Predstavljane su nominacije za nagrade –"Neven Šegvić", "Bernardo Bernardi", „Drago Galić nagrad" i "Viktor Kovačić" za životno djelo i najuspješnije ostvarenje u svim domenama arhitektonskog stvaralaštva. Na kraju bloka UHA-inih nagrada i nominacija održao se razgovor s dobitnikom nagrade za životno djelo „Viktor Kovačić“ koja je za 2024. godinu dodijeljena arhitektu Krešimiru Ivanišu. Dobitnika nagrade najavio je Frano Petar Zovko.
U subotu, 5. travnja, održali su se obilasci arhitekture iz razdoblja 70-ih godina i kasnije. U tri različita obilaska sudionici Dana arhitekata 9.0 obišli su uz stručno vođenje arhitekturu zapadnog dijela Hrvatskog Zagorja - Kumrovec // OŠ Josip Broz (Neven Šegvić), obiteljske kuće za nastavnike (Bernardo Bernardi), Titova vila (Branko Bon) i arboretum, Miljana // Kapelica (Alvaro Siza), dogradnja dvorca Miljana / Miloš Pecotić, Klanjec // Galerija Augustinčić (Ante Lozica), Zabok // Vodospremnik Zabok (Svebor Andrijević, Jasna Zmajić), re-Generator Zabok (MVA), Sportska dvorana Zabok (SANGRAD), Dubrovčan // Proizvodno-poslovna zgrada (MVA), Dječji vrtić Maslačak (MVA), Centar za odgoj i obrazovanje (Radovan Tajder) i Krapina // Muzej krapinskih neandertalaca (Željko Kovačić).
Na kraju drugog dana programa zaključke Dana arhitekata 9.0 predstavile su Rajka Bunjevac, predsjednica HKA i Mia Roth Čerina, predsjednica UHA-e.
Mia Roth Čerina osvrnula se na protekle Dane i naglasila je važnost donošenja novog Pravilnika standarda usluga arhitekata u gradnji, što predstavlja podlogu za uvođenje ujednačene kvalitete izrade projektne dokumentacije. Tematski blok o natječajima, posebice o programu ARCH-E, ukazao na način postizanja ujednačenja u provedbi istih i dobivanju kvalitetnih i dugoročno ekonomičnijih projektnih rješenja.
Rajka Bunjevac je naglasila kako je terenski obilazak Spomen doma u Kumrovca ukazao zajedno s tematskim blokom o zaštiti arhitekture Moderne na posebnost naše izgrađene okoline, a ovogodišnje nominacije Godišnjih nagrada, od kojih će teško biti izlučiti pobjednike, jamče da za budućnost naše arhitekture nema straha. U konačnici trebamo težiti tome da nas naše kuće nadžive barem za pedeset do sto godina.